Anksioznost i pretrage

Bok ovako imam 18 godina nikad prije nisam imao nikakvih problema sa zdravljem i cijeli se zivot bavim sportom ne pusim ne pijem ni nista slicno takoder ne konzumiram kofein i gazirana pica. u zadnjih god dana su mi se poceli desavat simptomi poput ;osjecaja preskakanja srca , kratkoh daha , osjecaj kao da mi srce jace udre i u tom trenu ostanem kao bez daha,bol u prsima u sredini ili na lijevoj strani,nelagoda u prsima i kao konstanti osjecaj kao da nemam daha i da cu se onesvjestiti svaki trenutak,naprimjer u zadnje vrijeme kada setam i legnem naglo na krevet ili slicno osjetim kao neki pritisak u prsima i kao da mi se srce uspori i onda odjednom jako udre i u tom trenu kao da ostanem bez daha i onda jako udahnem i to mi se desava cesto . svi ovi simptomi koje sam napisao prozivljavam svaki dan skoro ni jedan dan nije prosao bez ovih simptoma u zadnjih god dana i imam konstantan strah da ne dobijem srcani udar ili slicno. takoder u zadnjih god dana sam bio 5 6 puta na hitnoj radio sam 5 puta ekg radio sam ultrazvuk srca kompletnu krvu sliku i 24/h holter ekg gdje mi je receno da je sve uredno i da ce to proc i vadio sam hormone stitanjace gdje je isto sve uredno al mene brine da imam neki problem koji se nije otkrijo jer ja zivim svaki dan kao da je zdanji svaki dan mi padne na pamet kako cu dozivit srcani udar ili slicno .

21.6.2024

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

prema opisu bih rekla da se radi o anksioznim smetnjama. Liječenje ovih tegoba se provodi u prvom redu psihoterapijski, a ukoliko su tegobe izražene u mjeri da narušavaju svakodnevno funkcioniranje ili su učestale, uključuju se i lijekovi. Obično je najbolja kombinacija ove dvije metode liječenja.

U tom smislu predlažem da napravite pregled kod psihijatra.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Anksioznost

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Anksioznost

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Prema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Puno emocija u kratko vrijeme – što mi je činiti?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Smijem li uz ove terapije piti čaj od matičnjaka?

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]