Demencija

Otac mi ima 94 g. Nakon blagog moždanog dobio je Memantin 10. Na Ctu nisu našli nikakva oštećenja osim kalcifikata. Uzima jako puno terapije i lijekova. U zadnje vrijeme bio je agresivan i depresivan te mu je doktorica dala Zoloft za depresiju. Već duže vrijeme je dezorjentiran u vremenu i prostoru. Osim terapije za srce, diabetes i žuć uzima 2X Memantin i 1X Zoloft. Agresija i depresija se smirila no sada je ogroman problem to što su se pojavile noćne halucinacije. On po noći ima “prikaze”. Stalno ga netko “budi, nosi po sobi…psi mu dolaze..ljudi plešu kolo itd”. Na kraju odu kroz zid. Ali on se sa njima svađa po noći, dere i bježi po sobi tako da zna i pasti. Čitao sam da neki od tih lijekova mogu imati nuspojavu halucinacije ali vrlo rijetko. Neznam više da li se ta izrazita noćna halucinacija pojavila kao nuspojava svih mogućih lijekova koje uzima ili je to jednostavno nastavak progresije demencije. Zbog teške pokretljivosti i ne suradnje nisam ga u mogućnosti voditi kod specijalista psihijatara jer je ionako često po bolnicama i hitnim prijemima iz drugih kroničnih razloga. Molim Vas mišljenje da li bi trebalo uvesti neki još dodatni lijek koji bi djelovao na smanjenje haluciniranja ili dapače smanjiti i ovo što mu dajem ako mu se od tih svih lijekova pojavljuju nuspojave. Više ne znam kako olakšati život i njemu i ukućanima (imam2 kćeri koje žive sa mnom). Pomozite mi savjetom kako da umirim te halucinacije. Liječnica opće prakse mi je preporučila osim Memantina i Zofolta i diazepam..ali ja mu to ne dajem jer bi mu to vjerojatno dodatno narušilo ionako užasnu koordinaciju. Nažalost nema jednu ruku pa često pada. Molim Vas…ima li pomoći za haluciniranje? Kažem zbilja ga ne mogu vući po pretragama ni zbog godina ni karaktera…puno Vam hvala.

17.2.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,
velika je vjerojatnost da se radi o progresiji demencije, a navedene smetnje znaju se pogoršati noću. Ovim putem se ne upuštam u ordiniranje lijekova, no mogu reći da postoji terapija koja se specifično daje za ove smetnje. Pokušajte dogovoriti kućni pregled kako bi se odredila terapija.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Anksioznost

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Akne

#pokazise – besplatni pregledi akni diljem zemlje

Portal estetica.hr u suradnji s hrvatskim dermatolozima, tijekom siječnja i veljače 2022. organizira nacionalnu akciju #pokazise (Pokaži se), posvećenu borbi protiv jedne od najučestalijih kožnih bolesti današnjice – akni. Više od 50 dermatologa iz 17 hrvatskih gradova – Crikvenice, Čakovca, Daruvara, Dubrovnika, Ivanić Grada, Karlovca, Metkovića, Ploča, Poreča, Pule, Rijeke, Solina, Splita, Velike Gorice, Vinkovaca, […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Kako doći do psihijatrice

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]