Muž ima strahove i napadaje panike uz redovito uzimanje terapije, a ne želi ići liječniku. Kako da mu pomognem?

Poštovani,

Imam 32.godine, udana sam i majka 5.godišnje djevojčice.
Prije 4 godine (nakon stresnog događaja na poslu) moj muž je imao napadaj panike. Tresao se i nekontrolirano plakao.
Kad se smirio rekao mi je da misli da ima HIV. Molila sam ga da mi pojasni zašto to misli pa mi je nesuvislo nabrajao da se rukovao s nekim čovjekom koji je imao ranicu na ruci i da ga je sigurno zarazio. Kasnije se smirio i uspjela sam ga uvjeriti da je to samo stres i da je sve u redu. Drugi dan je došao s posla i rekao mi kako je vidio iglu na podu u vlaku koju nije dirao ali da se sada sigurno zarazio. Satima sam ga uvjeravala da to nije moguće i da se mora dobro naspavati i opustiti i da nema razloga za brigu. Ali postajalo je sve gore. Nije mi vise toliko pricao i mislila sam da je prošlo no on je napravio 10 hiv testova. Svi negativni. Posjetili smo liječnika u bolnici u Zagrebu koji mu je dijagnosticirao sumanuti poremecaj i dao lijekove. Od lijekova je puno spavao i tesko funkcionirao pa su mu ih prilagodili i bilo je bolje. Strah od hiva je nestao ali se povremeno vracao u vidu straha od otkaza, straha da cu ga ja napustiti i slicno. To smo kroz razgovore uspijevali riješiti. I nakon što nam se zivot bar koliko toliko vratio u normalu, pred nekoliko dana je došao s posla i rekao mi kako se opet rukovao s nekim na poslu i misli da se zarazio. Vec par dana traje panika i strahovi a ja ne znam kako vise reagirati jer on pije redovito svoje lijekove, a pomoc liječnika odbija ovaj put. Svaki savjet je dobrodošao. Hvala vam.

26.4.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

svakako preporučam kontrolni pregled kod psihijatra, kako bi se moglo odlučiti o korekciji terapije. Ponekad neki naizgled nevažan događaj može dovesti do pogoršanja psihičkog stanja. Teško da će samo Vaše razuvjeravanje to moći razriješiti.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]