Anksiozni poremećaji – 6. dio

Agorafobiju treba razlikovati od drugih psihičkih poremećaja kao što su specifične fobije, anksiozni poremećaj zbog separacije. socijalna fobija, panični poremećaj, akutni stresni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj te veliki depresivni poremećaj.

Agorafobija – DSM-5

Da bi postavila dijagnoza agorafobije moraju biti zadovoljeni sljedeći dijagnostički kriteriji:  

– prisutan je značajan strah ili anksioznost vezano uz dvije (ili više) od pet navedenih situacija: 

  1. Korištenje javnog prijevoza (automobili, autobusi, vlakovi, brodovi, avioni)
  2. Boravak na otvorenim prostorima (npr. parkirališta, tržnice, mostovi)
  3. Boravak u zatvorenim prostorima (npr. trgovine, kazališta, kina)
  4. Stajanje u redu ili nalaženje u gužvi
  5. Biti sam izvan kuće

Sljedeći važan kriterij je da se osoba boji ili izbjegava ove situacije jer razmišlja da bi bijeg mogao iz nje mogao biti težak ili da pomoć neće biti dostupna kada se razviju simptomi koji nalikuju panici ili su na neki drugi način onesposobljavajući ili neugodni. Simptomi koji nalikuju panici su simptomi (neki od 13 simptoma koji spadaju u kriterije za postavljanje dijagnoze paničnog napada), a drugi «onesposobljavajući ili neugodni simptomi» odnose se na simptome, kao što su npr. povraćanje i simptomi upale crijeva, kod starijih osoba strah od pada, a kod djece to može biti osjećaj dezorijentiranosti i izgubljenosti.

Situacije koje su agorafobične gotovo uvijek potiču strah ili anksioznost. Takve situacije osoba aktivno izbjegava ili se suočava s njima u prisustvu pratioca ili će ih uspjeti izdržati uz intenzivan strah ili anksioznost. Strah ili anksioznost javljaju se skoro svaki put kada se osoba nađe u situaciji koja je izvor straha. Ako se takvi osjećaji javljaju samo povremeno u navedenim situacijama, onda se ne može postaviti dijagnoza agorafobije.

Značajno je obilježje da strah ili anksioznost koji se javljaju nisu sukladni stvarnoj opasnosti koju takve agorafobične situacije mogu predstavljati. Takvo ponašanje i osjećaji koji se javljaju kod osobe (strah, anksioznost ili izbjegavajuće ponašanje) uzrok su klinički značajne patnje ili problema funkcioniranja u socijalnom, radnom ili drugim važnim aspektima života. Izbjegavanje može uključivati određeno ponašanje (promjena dnevne rutine kretanja, biraju se aktivnosti u blizini stanovanja da se izbjegne korištenje javnog prijevoza, itd.) ili razmišljanje (npr. osoba koristi na razne načine odvlačenje pažnje da bi se nosila s agorafobičnim situacijama).

U najtežim slučajevima, osoba može postati posve vezana uz kuću, ne može ju napustiti te na taj način postaje ovisna o tuđoj pomoći. Agorafobiju je važno liječiti jer inače postaje kronična.

Vrlo često se uz agorafobiju istovremeno javljaju i drugi psihički poremećaji, a najčešće su to ostali anksiozni poremećaji (panični poremećaj, specifične fobije, socijalni anksiozni poremećaj), depresivni poremećaji, poremećaj uzimanja alkohola i posttraumatski stresni poremećaj.

Agorafobiju treba razlikovati od drugih psihičkih poremećaja kao što su specifične fobije, anksiozni poremećaj zbog separacije. socijalna fobija, panični poremećaj, akutni stresni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj te veliki depresivni poremećaj. Ako su prisutna određena druga zdravstvena stanja (npr. Parkinsonova bolest, multipla skleroza ili kardiovaskularne bolesti), potrebno je isključiti postojanje agorafobije.  

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Anksioznost

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Prema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Anksioznost

Postkomocijski sindrom

Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Anksiozni poremećaj

Imam strah i loše se osjećam kada je velik broj ljudi oko mene. Koji je naziv tog poremećaja i kako se toga riješiti?

Diskriminacija

Stigma i mentalno zdravlje

Osobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža. Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma […]

Stomatolog

Strah od stomatologa – molim savjet

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]