Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Poštovani,
Javljam Vam se u vezi svog psihički zdravlja.
Odakle krenuti? Ne znam ni sama, ali evo u nekim kratkim crtama.
Rodila sam 2014 godine, od tada vučem strahove koje kakvih bolesti. Svaku tadašnju senzaciju u tijelu sam googl-ala i naravno još više se plašila.
Roditelji mi rade u bolnici, i čujem kroz njihovu priču kako je neki mlad čovjek umro, kako netko ima mlad rak na što ja mislim da možda i ja imam i da sam sljedeća.
Rastala sam se 2019 godine jer sam vrlo nesretna bila u braku, pogotovo što me ta osoba nije shvacala da imam problem. Njegovi roditelji su nam stvarali nemir i tu sam počela ih izbjegavati jer svaki odlazak tamo ja dobijem tjeskobu, kratak dah, lupanjem srca, omaglica.
Dok nisam otišla kod psihijatra te godine i rekao mi da je to anksioznost sa hipohondrijom.
Ubiti, ja se bojim smrti, da se nešto meni ne desi kako će moje dijete bez mene (jako smo povezane, ima 10 godina), tatu ne preferira i strah me kako će ostati kod njega ako mene ne bude bilo. Hoće li me njegova buduća žena zamjeniti…..

Onda mi je kćer imala meningitis početkom ove godine, i sve sam prošla kroz to sama s njom, jer njen otac nije bio uz nas, niti uz nju. Užasno sam tu pala još više psihički.
Kod nas u Brodu nemam s kime razgovarati, samo nam kljukaju tablete.
Pila sam Eliceu od 10mg, nisam baš osjecala neko poboljšanje i sada od 3 mjeseca pijem paroksetin od 20mg no zna me uhvatiti i dalje napadaj panike i strahovi od smrti točnije, bolesti.
Ne znam kako se smiriti. Radim punom parom fizički posao i kad kažem sama sebi sada ću za vikend odmarati meni opali napadaj panike, i svaki puta si mislim možda je to sad stvarno možda ovog puta to nije napadaj panike jer mi tlak poraste na 140 sa 98.
Trebamo ići na more u 7 mj, ja koliko jedva čekam da odmorim, tu postoji strah od putovanja, što ako mi tamo pozlije, daleko sam od svog grada….
Molim Vas dajte mi neki savjet ili neku metodu jer ja više ne znam kako se toga otarasiti.
Po prirodi sam vrlo vesela, vedra i svi koji mi dolaze u radnju kažu kako ih napunim tako pozitivnom energijom i nitko ne može vjerovati sa čime se ja u glavi borim a na izgled ništa se ne vidi, dok me ne opali napadaj panike, tada, doslovno, umirem.
I primijetila sam da se više ne znam opustiti s ićim, prije me opustala glazba, peglanje, pjevanje…. sada sve rjeđe to radim i stalno sam neka umorna, a i kasno idem leci, a rano se probudim. Čak me uhvati noću da se stalno budim…. svaka vaša pomoć mi je dobrodošla.
Unaprijed se zahvaljujem i isprike na dužem poštu.

Srdačan pozdrav

21.6.2024

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana,

lijekovi pomažu u olakšavanju tegoba, posebno ovih neugodnih poput napada panike. Ja bih uz to preporučila da se uključite u psihoterapijsko liječenje kako biste poradili na psihološkim uzrocima svojih tegoba, kako biste proradili svoje emocije, a posebno je važno da prebrodite svoje strahove kako se oni ne bi upleli u odnos s Vašom kćeri i možda se dijelom i na nju prenijeli. Navedene se tegobe mogu liječiti, stoga svakako predlažem psihoterapiju.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]