Anksioznost ili nešto drugo?

Pozdrav 🙂 evo javljam vam se sa svojim opisom jučerašnjeg katastrofalnog dana. Dijognisticiran mi je F41.2 , trošio sam adp elicea0.5 mg i anksiolitik misar 0.25 godinu i pol jedanput na dan. 6 mj hodam na psihoterapiju, prestao sam sa uzimanjem tableta, no s vremenom mi se javi teška anksioznost, ali bez paničnih ataka koje sam prije znao imati. Evo , ovo je moj jučerašnji dan : PETAK ujutro se ustajem odmoran i veseli. Nakon 2 h počinjem osjećati napeto, nastaje mi napetost i Magla u glavi. Pritisak u glavi. Zamućen vid. Bezvoljnost., Slaba vrtoglavica, umor. Nemogućnost fokusiranja i koncentracije, zaboravljam stvari. Demencija?? Prolaze mi trnci po glavi , kao da mi glava trne. Krivim kišu i promjenu vremena za trenutno stanje. Meteoropat ? Kada počnem raditi na poslu , obično prođe sve to i navečer kad se vratim s posla ti svi simptomi nestaju. Popio sam ibuprofen da vidim dal će mi proći. Al magla u glavi i pritisak je još uvijek prisutna. Naradio sam se na poslu al ne osjećam umor. Zašto ? Razmišljam da ponovno probam a adp. Čitam članke na netu guglam maglu u glavi. Zaključujem da bi trebao posjetiti liječnika. Pišem što bih sve trebao izvaditi. Za pola sata : možda sam ipak samo premoren jer sam radio po 10h do pola noći ? Ili je ipak posrijedi neka mentalna bolest.

30.6.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,

preporučila bih nastavak psihoterapije vezano uz navedene anksiozne smetnje. Možda bi bilo potrebno još uvijek nastaviti s Eliceom.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?