Obiteljski problemi

Poštovana,
molim savjet. Imam 47 godina. Nakon razvoda vratila sam se u kuću roditelja. Upoznala sam čovjeka koji je prema meni dobar. Od kada se viđamo, imam probleme u kući. Roditelji su dobre osobe, ali ne daju mi da živim. Ako se ne vratim kući do 9, slijedi galama, vrijeđanje, ucjenjivanje, ljutnja, posebno od strane majke. Pokušala sam lijepo objasniti da sam odrasla i ozbiljna žena. Nisam netko tko mijenja muškarce, ne pijem i ne pušim. U vezi mog novog prijatelja slušam prodike pogrdnog karaktera. Ne mogu si pomoći, a ne bi htjela otići od kuće. Ne smijem pozvati prijatelja ni na kavu u svoj dio kuće, a da nema insinuacija, uvreda… Postajem nervozna i bojim se da će mi se veza raspasti. Ne znam što napraviti. Lijep pozdrav!

19.11.2019

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

sami ste rekli da ste odrasla osoba i imate pravo na svoje životne odabire. Roditelji se teško nose s promjenama koje su se dogodile. Možda nije samo problem hoće li propasti sadašnja veza već i kako će se roditelji odnositi i prema Vaši drugim budućim odabirima. 

Promjene su se dogodile i dalje će se događati, to je životna nužnost. Na koju ćete nekako morati “priviknuti” i svoje roditelje ako želite graditi svoj daljnji život. 

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]