Odnos doktor-pacijent

Poštovani, ovdje sam zbog drugog mišljenja o odnosu liječnika prema pacijentu.

Naime, zadnje dvije posjete svom psihijatru, smatram da je prešao granicu u odnosu samnom kao pacijentom u svom radu. Preciznije, nakon što je ustanovio da sam emotivno zatvorenija osoba niskog samopouzdanja, te zbog toga kao i straha teže stupam u vezu, započeo je davati mi komplimente i komentare koji po meni nisu primjereni u toj relaciji.

Govorio bi mi stvari kao “tebe treba maziti, grliti, ljubiti, itd.”. Predložio je i zagrljaj.

Dva puta me nazvao i pitao kako je prošao neki moj izlazak za koji je saznao tokom redovnih razgovora. Također, čestitao mi je valentinovo uz opasku kako bi mu bilo vrlo žao da ne dobijem barem jednu pravu mušku čestitku.

Prilično me potreslo ovo ponašanje i ne smatram ga normalnim te ga imam u planu adresirati dotičnom. Sada me zanima još jedno stručno mišljenje pa Vas stoga molim da mi date još jedno viđenje ove situacije.

Hvala i lp.

17.2.2021

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovani,
granice terapijskog odnosa se uspostavljaju od početka i potrebno ih se držati tijekom čitavog terapijskog procesa, a predstavljaju osnovu psihoterapije. Sam terapijski odnos ima svoju lječidbenu funkciju i njegovo narušavanje vodi gubitku osnovnog povjerenja (što zapravo često bude i sam problem pacijenta kod dolaska u terapiju – a to je osjećaj nepovjerenja i nesigurnosti u odnosima). Također, terapijski odnos predstavlja model mogućeg novog, zdravog odnosa i trebao bi predstavljati korektivno emocionalno iskustvo. Osjećaje koji se stvaraju tijekom terapije potrebno je analizirati i proraditi.
Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]