Opsesivno-kompulzivni poremećaj – uzroci i liječenje

Imam pitanje,ako možete odgovoriti..liječnica opće prakse dijagnosticirala mi je anksiozni poremećaj,nisam željela piti AD,nego sam otišla kod psihijatra, koji je zaključio da je to trenutni poremećaj i da će proći.Nakon toga sam se osiječala super,ali sada mi je opet loše.U menopauzi sam i imam 48 godina, tj ti problemi sa menstruacijom još traju,U tim napadima imam ojećaj kao da ću poluditi,iskočiti iz kože,dolaze iznenada,kao da ću eksplodirati, i ne mogu maknuti misli od te situacije..uz to sam užasno nervozna..da li je to opsesivni poremećej ili sam potpuno luda,,da, kada sam užasno nervozna, kao danas imam osjećaj užasne napetosti i kao da ću se početi tresti, još mi je gore kad sam u stresu, jer moj muž se loše ponaša prema meni.Bila bih vam zahvalna na odgovoru,unaprijed hvala! Ivona

8.6.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana Ivona,

smetnje koje opisujete po opisu bi odgovarale paničnim napadima. U jednom od svojih ranijih članaka pisala sam upravo o tim smetnjama (članak pod naslovom „Panični poremećaj”). Jedna od glavnih (i najneugodnijih) karakteristika tog poremećaja je osjećaj i strah osobe da će „poludjeti” ili umrijeti (doživjeti infarkt ili slično). Loš odnos sa suprugom, a dijelom i menopauza, su čimbenici koji dodatno negativno utječu na pojavu ili pogoršanje tih smetnji. U podlozi nastanka tih smetnji često se nalaze različiti uzroci, a jedan od njih je i sklonost osobe da u stresnim situacijama reagira na taj način. Odnosno, mogu postojati periodi kada se te smetnje povuku i osoba se osjeća dobro, no kada se ponovo nađe u za nju stresnoj situaciji, velika je vjerojatnost da će ponovo reagirati na isti način. Radi toga je važno pokušati identificirati uzrok koji je doveo do pojave smetnji kako bi se one razriješile. Ponekad je potrebna terapija lijekovima, no prije toga je potreban detaljan psihijatrijski intervju kako bi se razlučilo u kojoj su mjeri smetnje izražene i koji sve čimbenici utječu na trenutno stanje. Ako Vas smetnje i dalje muče, preporučam da se obratite psihijatru radi planiranja daljnjeg liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]