Opsesivno-kompulzivni poremećaj – uzroci i liječenje

Imam pitanje,ako možete odgovoriti..liječnica opće prakse dijagnosticirala mi je anksiozni poremećaj,nisam željela piti AD,nego sam otišla kod psihijatra, koji je zaključio da je to trenutni poremećaj i da će proći.Nakon toga sam se osiječala super,ali sada mi je opet loše.U menopauzi sam i imam 48 godina, tj ti problemi sa menstruacijom još traju,U tim napadima imam ojećaj kao da ću poluditi,iskočiti iz kože,dolaze iznenada,kao da ću eksplodirati, i ne mogu maknuti misli od te situacije..uz to sam užasno nervozna..da li je to opsesivni poremećej ili sam potpuno luda,,da, kada sam užasno nervozna, kao danas imam osjećaj užasne napetosti i kao da ću se početi tresti, još mi je gore kad sam u stresu, jer moj muž se loše ponaša prema meni.Bila bih vam zahvalna na odgovoru,unaprijed hvala! Ivona

8.6.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana Ivona,

smetnje koje opisujete po opisu bi odgovarale paničnim napadima. U jednom od svojih ranijih članaka pisala sam upravo o tim smetnjama (članak pod naslovom „Panični poremećaj”). Jedna od glavnih (i najneugodnijih) karakteristika tog poremećaja je osjećaj i strah osobe da će „poludjeti” ili umrijeti (doživjeti infarkt ili slično). Loš odnos sa suprugom, a dijelom i menopauza, su čimbenici koji dodatno negativno utječu na pojavu ili pogoršanje tih smetnji. U podlozi nastanka tih smetnji često se nalaze različiti uzroci, a jedan od njih je i sklonost osobe da u stresnim situacijama reagira na taj način. Odnosno, mogu postojati periodi kada se te smetnje povuku i osoba se osjeća dobro, no kada se ponovo nađe u za nju stresnoj situaciji, velika je vjerojatnost da će ponovo reagirati na isti način. Radi toga je važno pokušati identificirati uzrok koji je doveo do pojave smetnji kako bi se one razriješile. Ponekad je potrebna terapija lijekovima, no prije toga je potreban detaljan psihijatrijski intervju kako bi se razlučilo u kojoj su mjeri smetnje izražene i koji sve čimbenici utječu na trenutno stanje. Ako Vas smetnje i dalje muče, preporučam da se obratite psihijatru radi planiranja daljnjeg liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Anksioznost

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Menopauza

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Kako doći do psihijatrice