Opsesivno-kompulzivni poremećaj – uzroci i liječenje

Imam pitanje,ako možete odgovoriti..liječnica opće prakse dijagnosticirala mi je anksiozni poremećaj,nisam željela piti AD,nego sam otišla kod psihijatra, koji je zaključio da je to trenutni poremećaj i da će proći.Nakon toga sam se osiječala super,ali sada mi je opet loše.U menopauzi sam i imam 48 godina, tj ti problemi sa menstruacijom još traju,U tim napadima imam ojećaj kao da ću poluditi,iskočiti iz kože,dolaze iznenada,kao da ću eksplodirati, i ne mogu maknuti misli od te situacije..uz to sam užasno nervozna..da li je to opsesivni poremećej ili sam potpuno luda,,da, kada sam užasno nervozna, kao danas imam osjećaj užasne napetosti i kao da ću se početi tresti, još mi je gore kad sam u stresu, jer moj muž se loše ponaša prema meni.Bila bih vam zahvalna na odgovoru,unaprijed hvala! Ivona

8.6.2016

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana Ivona,

smetnje koje opisujete po opisu bi odgovarale paničnim napadima. U jednom od svojih ranijih članaka pisala sam upravo o tim smetnjama (članak pod naslovom „Panični poremećaj”). Jedna od glavnih (i najneugodnijih) karakteristika tog poremećaja je osjećaj i strah osobe da će „poludjeti” ili umrijeti (doživjeti infarkt ili slično). Loš odnos sa suprugom, a dijelom i menopauza, su čimbenici koji dodatno negativno utječu na pojavu ili pogoršanje tih smetnji. U podlozi nastanka tih smetnji često se nalaze različiti uzroci, a jedan od njih je i sklonost osobe da u stresnim situacijama reagira na taj način. Odnosno, mogu postojati periodi kada se te smetnje povuku i osoba se osjeća dobro, no kada se ponovo nađe u za nju stresnoj situaciji, velika je vjerojatnost da će ponovo reagirati na isti način. Radi toga je važno pokušati identificirati uzrok koji je doveo do pojave smetnji kako bi se one razriješile. Ponekad je potrebna terapija lijekovima, no prije toga je potreban detaljan psihijatrijski intervju kako bi se razlučilo u kojoj su mjeri smetnje izražene i koji sve čimbenici utječu na trenutno stanje. Ako Vas smetnje i dalje muče, preporučam da se obratite psihijatru radi planiranja daljnjeg liječenja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Menopauza

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihički problemi

Ako imam ove dijagnoze, trebam li promijeniti terapiju?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Vrtoglavica ili anksioznost?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Granični poremećaj u obitelji – molim savjet