Opterećena sam negativnim mislima, bezvoljna sam, sklona sam analizaranju postupaka i razmišljanju što sam skrivila te me strah da li će tablete djelovati, da li ću moći poslije bez tih tableta?

Pozdrav,imam 25 godina i žensko sam. Molila bih pomoć stručnih osoba ali bih željela čuti i osobna iskustva. Naime,nakon par mjeseci tipkanja na društvenim mrežama odlučili smo se upoznati. On je došao kod mene,prespavao sve je bilo super. On je bio divan u početku bio je non stop oko mene, bio mi je utjeha.Mjesecima smo se viđali dok jedan dan ja nisam otišla kod njega i ostala. Nakon par mjeseci trudnoće sve je krenulo nizbrdo počeo je ići u kladionicu, često je izostajao s posla, ljutio se kada nije mogao ići na preglede samnom. Prvi put me udario kada nije mogao biti na pregledu kod ginekologa da vidi fetus jer doktor nije dao da se ulazi unutra. Poslije toga malo smo si dobri malo ne kako njemu odgovara. Anksioznost se počela javljati tijekom trudnoće, nisam mogla disati, imala sam nalete vrućine pa hladnoće,teškoće s disanjem. Odlazila sam kod svojih roditelja kada me udari ali sam se uvijek vraćala zbog djeteta iako to nije opravdanje. Prekidali i vraćali se jedno drugome i tako u krug. Bila sam jako nesretna 5 godina sada ne znam kako dalje. Otišla sam od njega prije jednu godinu tu smo se vukli po czss zbog skrbništva. Imala sam tonu ucjena s njegove strane prije mjesec dana sam otišla kod psihijatra dao mi je tablete Mirzatena 15mg 0,01 i Diazepama 5mg pp do 3×1. Nisam ih još počela piti jer sam opterećena negativnim mislila, bezvoljna sam,sklona sam analizaranju postupaka i razmišljaju što sam skrivila te me strah da li će te tablete djelovati, da li ću moći poslije bez tih tableta? Počela mi se javljati anksioznost u automobilu i javnom prijevozu čim sam malo dalje od kuće imam osjećaj da ću se ugušiti kako to riješiti? Hvala!

25.4.2022

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, jedini način da vidite kako lijekovi mogu pomoći jest da ih počnete uzimati, a dalje ćete u dogovoru sa svojim psihijatrom dogovarati daljnje doze. Svakako bih preporučila i uključivanje u psihoterapiju. Bez svega navedenog mala je vjerojatnost da će doći do poboljšanja stanja.

Sretno!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]