Upitna terapija ljekovima

Mladic 20 godina,mentalno zaostao-dob cca 6g,sa senzorickim poremecajem i jakim alergijama.Nema izrazene agresije.U 9mjeseci 3 puta bio pod opceom anestezijom,zadnji put zbog popravke 7 zuba.Dan posle operacije dozivio fizicko zlostavljanje od mentalno zaostalog vrsnjaka u “Centru za osobe s posebnim potrebama”.Nakon toga se javlja nesanica,te nemir prilikom izvodenja svih aktivnosti-dobiva potrebu za brzim promjenama aktivnosti,po nekoliko puta dnevno pocima govoriti “Bjezite djecice moja evo vjestice”(iz nekog crtica recenica)i govoriti DDDDDD (oponasa glasanje djeteta iz Centra).Pregledan od strane psihijatra za odrasle,koji utvrduje preosjetljivost i pretrpljen veliki stres.Uvodi se terapija od 1mg Risseta ujutro i 0,5mg Risseta prije spavanja.Psihijatar preporucuje kontrolu u blonici kod djecijeg prsihijatra za 6tjedana.Djete pocinje spavat od 22:00-7:00,prestaje neobicno glasanje, ali i dalje trazi promjene aktivnosti.Za vrijeme cekanja pregleda kod djecijeg psihijatra djete postaje napeto zbog nepoznate lokacije(bolnice) i mnostava ljudi u cekaonici.Na pregledu ne moze sjediti na mjestu,te ima potrebu pregledati sve sto je u natrpanoj ordinaciji.Djeciji psihijatar podize terapiju na 2mg Riseta pujutro i 1mg Risseta navecer te 2 puta po 5 mg Apaurina dnevno.Smatra da se brzo mjenjanje aktivnosti treba zaustaviti.Ako ova terapija to ne upsije onda ce povecati dozu.Terapija i nakon 7 dana lose djeluje na djete,slabo moze zvakati hranu,lose guta,stalno bali,san se smanjuje-sad spava21:00-1:00/2:00.Djete je svelo komunikaciju na minimum(samo kad mu nesto treba),pocelo je sporo reagirati na postavljenja pitanja-potrebno mu ih je ponoviti vise puta. Bezciljno hoda po kuci,napola otvoreni ociju. Kad je na otvorenome poceo je prebrzo hodati i prelaziti preko prepreka-zidova.Dobio je ceste nagone na Wc.Po nama nakon povecanaj terapije stanje mu se pogorsalo.Da napomenem da nismo mogli izvaditi krvne nalaze za stitnu zlijezdu-ima prevelik strah od vadenja-kad bi se to pokusalo vjerovatno bi pretrpio jos 1 stres. Zanima nas Vase misljene o tome bi li trebali promjeniti terapiju ili prestati sa njom?

4.5.2017

Odgovara

Uredništvo

Poštovani, 

prema Vašem opisu uvođenjem ove terapije došlo je do poboljšanja smetnji, no na zadnje povećanje doze ove terapije vjerojatno su se pojavile nuspojave koje su time dovele i do pogoršanja psihičkog stanja. Moguće je smanjiti dozu Risseta te ga kombinirati s drugim lijekom ili u potpunosti promijeniti terapiju. 

 

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?