Upitna terapija ljekovima

Mladic 20 godina,mentalno zaostao-dob cca 6g,sa senzorickim poremecajem i jakim alergijama.Nema izrazene agresije.U 9mjeseci 3 puta bio pod opceom anestezijom,zadnji put zbog popravke 7 zuba.Dan posle operacije dozivio fizicko zlostavljanje od mentalno zaostalog vrsnjaka u “Centru za osobe s posebnim potrebama”.Nakon toga se javlja nesanica,te nemir prilikom izvodenja svih aktivnosti-dobiva potrebu za brzim promjenama aktivnosti,po nekoliko puta dnevno pocima govoriti “Bjezite djecice moja evo vjestice”(iz nekog crtica recenica)i govoriti DDDDDD (oponasa glasanje djeteta iz Centra).Pregledan od strane psihijatra za odrasle,koji utvrduje preosjetljivost i pretrpljen veliki stres.Uvodi se terapija od 1mg Risseta ujutro i 0,5mg Risseta prije spavanja.Psihijatar preporucuje kontrolu u blonici kod djecijeg prsihijatra za 6tjedana.Djete pocinje spavat od 22:00-7:00,prestaje neobicno glasanje, ali i dalje trazi promjene aktivnosti.Za vrijeme cekanja pregleda kod djecijeg psihijatra djete postaje napeto zbog nepoznate lokacije(bolnice) i mnostava ljudi u cekaonici.Na pregledu ne moze sjediti na mjestu,te ima potrebu pregledati sve sto je u natrpanoj ordinaciji.Djeciji psihijatar podize terapiju na 2mg Riseta pujutro i 1mg Risseta navecer te 2 puta po 5 mg Apaurina dnevno.Smatra da se brzo mjenjanje aktivnosti treba zaustaviti.Ako ova terapija to ne upsije onda ce povecati dozu.Terapija i nakon 7 dana lose djeluje na djete,slabo moze zvakati hranu,lose guta,stalno bali,san se smanjuje-sad spava21:00-1:00/2:00.Djete je svelo komunikaciju na minimum(samo kad mu nesto treba),pocelo je sporo reagirati na postavljenja pitanja-potrebno mu ih je ponoviti vise puta. Bezciljno hoda po kuci,napola otvoreni ociju. Kad je na otvorenome poceo je prebrzo hodati i prelaziti preko prepreka-zidova.Dobio je ceste nagone na Wc.Po nama nakon povecanaj terapije stanje mu se pogorsalo.Da napomenem da nismo mogli izvaditi krvne nalaze za stitnu zlijezdu-ima prevelik strah od vadenja-kad bi se to pokusalo vjerovatno bi pretrpio jos 1 stres. Zanima nas Vase misljene o tome bi li trebali promjeniti terapiju ili prestati sa njom?

4.5.2017

Odgovara

Uredništvo

Poštovani, 

prema Vašem opisu uvođenjem ove terapije došlo je do poboljšanja smetnji, no na zadnje povećanje doze ove terapije vjerojatno su se pojavile nuspojave koje su time dovele i do pogoršanja psihičkog stanja. Moguće je smanjiti dozu Risseta te ga kombinirati s drugim lijekom ili u potpunosti promijeniti terapiju. 

 

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]