Nedavna istraživanja o progresiji i liječenju psihoze potiču neke stručnjake na pitanje: Jesu li psihoze izazvane psihoaktivnim supstancama i primarna psihoza u svojoj osnovi različite, a ako jesu, je li to važno?
Liječenje prve epizode psihoze kod pacijenata koji također koriste kanabis često je izazov jer je teško razlučiti je li pacijentova konzumacija kanabisa prethodila ili slijedila psihozu, a smjernice za liječenje mogu se individualno razlikovati.
Dok liječenje psihoze uzrokovane psihoaktivnim tvarima uključuje apstinenciju i ponekad kratku hospitalizaciju na akutnom psihijatrijskom odjelu, preporučeno liječenje prve epizode primarne psihoze često je do 1 godine uzimanja antipsihotika. Studije također pokazuju da se kod jedne od 3 osoba s psihozom izazvanom kanabisom kasnije dijagnosticira shizofrenija.
S obzirom na dijagnostičko preklapanje i dokaze iz studija koje pokazuju da su osobe sa psihozom uzrokovanom psihoaktivnim tvarima kasnije razvile shizofreniju, postavlja se pitanje bi li ti ljudi ionako razvili shizofreniju ili se to dogodilo jer su razvili psihozu izazvanu supstancama, a zatim shizofreniju?
Neki novi podaci pokazuju kako je kod pacijenata s psihozom uzrokovanom kanabisom naknadno liječenje antipsihoticima smanjilo njihov rizik od buduće hospitalizacije zbog psihotičnog recidiva, bez obzira je li psihoza izazvana supstancama.
Istraživački tim Heidi Taipale (Kuopio, Finska i Karolinska institut, Stockholm, Švedska) analizirali su podatke prikupljene iz registra propisanih lijekova u Švedskoj od 2005. do 2023. i uključili su 1772 bolesnika s psihozom induciranom kanabisom (prosječna dob 26,6 godina; 84% muškarci). Svaki pojedinac uspoređen je sam sa sobom, a razdoblja uzimanja lijeka uspoređena su s razdobljima nekorištenja tijekom prosječnog praćenja od 8 godina.
Sveukupno, bilo koja uporaba antipsihotika povezana je s 25% smanjenim rizikom od psihotičnog recidiva. Injekcije dugog djelovanja bile su povezane s najnižim rizikom (aripiprazol, olanzapin i risperidon). Među oralnim lijekovima, klozapin i aripiprazol bili su povezani s najboljim ishodima.
Što se tiče rizika od hospitalizacije zbog bilo kojeg poremećaja uzimanja tvari, rezultati su bili prilično slični, pri čemu je bilo koja uporaba antipsihotika bila povezana sa sličnim smanjenim rizikom, a slični su rezultati za klozapin i dugodjelujuće formulacije olanzapina, aripiprazola i paliperidona.
Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze, 2. dio
Prethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska.
U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika tijekom tog razdoblja rezultiralo je 33% smanjenjem recidiva psihoze, 23% smanjenjem rizika od psihijatrijske hospitalizacije i 23% smanjenjem hospitalizacije zbog poremećaja ovisnosti.
Što se tiče smanjenja relapsa, dugodjelujući olanzapin bio je nešto manje učinkovit, no klozapin, kao i druge dugodjelujuće injekcije druge generacije (aripiprazol i paliperidon) bili su učinkovitiji. Ovi rezultati bili su slični za smanjeni rizik od hospitalizacije.
Lena Palaniyappan je nedavno objavila istraživanje u časopisu JAMA Psychiatry koje pokazuje dosad najjasniju vezu između upotrebe kanabisa i psihoze. Longitudinalna opservacijska kohortna studija uključivala je 61 pacijenta (srednja dob 22 godine; 81% muškarci), od kojih su svi uzimali antipsihotike kao dio programa rane intervencije za psihozu. Unutar skupine, 25 ih je imalo dijagnozu ovisnosti o kanabisu. Koristeći MRI za procjenu neuromelanina, markera za razine dopamina u mozgu, studija je pokazala da je ovisnost o kanabisu neovisno povezana s višim razinama neuromelanina, u istom području mozga gdje su prethodne studije pokazale da je povećanje dopamina povezano s intenzitetom psihotičnih simptoma. Autorica navodi kako to govori da mehanizmi onoga što mislimo kod shizofrenije i mehanizmi psihoze povezane s kanabisom putuju istim putem, da pripadaju istoj kategoriji i nisu dva različita fenomena. Smatra također kako su dokazi prilično jasni da ako ljudi nastave pušiti kanabis u velikim količinama, imaju povećan rizik od recidiva. Ako pacijentu koji doživi epizodu psihoze trebaju antipsihotici ili rana klinička intervencija, odluka o liječenju je ista bez obzira na to je li psihoza izazvana kanabisom. Kod takvih je pacijenata nužna apstinencija. Ako se ne razlikuje shizofrenija od problema povezanih s kanabisom, onda se zapravo svi pacijenti tretiraju kao da imaju shizofreniju, što bi trebalo uključivati neke savjete o ovisnosti o drogama i detoksikaciji, ali ne stavljati toliki naglasak kao kod stanja kao što je psihoza povezana s kanabisom.
26.5.2025
