Bolest šaka, stopala i usta (hand-foot-and mouth-disease, HFMD) je akutna zarazna bolest
karakterizirana vrućicom, vezikularnim lezijama u ustima te osipom na dlanovima, tabanima i/ili genitalnom području. Obično je uzrokovana enterovirusom Coxsackie virusom A16, ali i drugim tipovima Coxsackie A virusa 2. Javlja se najčešće ljeti i u jesen. Vrućica i promjene u ustima uz upalu ždrijela su najčešće prvi simptomi HFMD (temperatura 38-39 C koja traje 24-48h, grlobolja, slabost, slabiji apetit, razdražljivost te rjeđe povraćanje i glavobolja). Nakon 1-2 dana pojave se karakteristične promjene: makularne bolne lezije bukalne sluznice, jezika i/ili tvrdog nepca koje brzo progrediraju u vezikule okružene eritemom. Eritematozne lezije možemo naći na dlanovima, tabanima, gluteusima i/ili genitalnom području. Vezikule imaju tendenciju ulceriranja. Nisu praćene svrbežom što ih razlikuje od vodenih kozica. Inkubacija je kratka, otprilike 7 dana ili manje. Najčešća je među mlađom djecom, ali se može javiti i kod odraslih. Dijagnoza HFMD se postavlja na temelju kliničkog pregleda. Laboratorijska dijagnostika je najčešće nepotrebna.
Virus se može izolirati iz kulture stanica te imunoenzimskim testom iz kožnih i mukoznih lezija ili stolice. Iz sluznice usne šupljine dobijemo najbolji uzorak jer sadrži najveću koncentraciju virusa. Prilikom izolacije virusa iz tekućine vezikula ili brisa rektuma preporuča se uzimanje dva uzorka: iz brisa ždrijela i vezikule ili rektuma. Serološkim testiranjem dobit ćemo razine protutijela koja govore za akutnu infekciju ili preboljelu bolest. PCR metodom možemo dokazati točan tip virusa.
Uobičajeni način prijenosa je izravnim i neizravnim fekalno-oralnim kontaktom. HFMS se širi od osobe na osobu kapljičnim putem (kihanjem, kašljenjem), tekućinom iz vezikula inficirane osobe te fecesom. Može se prenijeti putem kontaminiranog namještaja, prilikom mijenjana pelena, te preko predmeta koje djeca stavljaju u usta. Stoga bolest često izbije u zajednici (kolektivima: dječjim vrtićim, školama). Diferencijalna dijagnoza HFMD: druge enteroviroze, erythema multiforme, herpangina, herpes simplex, herpes zoster, Kawasakijeva bolest, toksična epidermalna nekroliza, virusni faringitis. Prognoza HFMD je jako dobra. Bolest je u 90% bolesnika samolimitirajuća, nespecifična i blaga sa slabo izraženim simptomima.
Terapija je simptomatska, što uključuje uzimanje dovoljno tekućine kako bi se spriječila dehidracija. Preporučuju se hladnija pića te izbjegavanje kisele i ljute hrane koja može dodatno iritirati već oštećenu sluznicu usta. Intravenska nadoknada tekućine je potrebna kod nekih bolesnika zbog nemogućnosti uzimanja tekućine na usta ili jake dehidracije. Antipireticima se snizuje povišena tjelesna temperatura. Ozbiljne komplikacije su rijetke. Najčešće, iako rijetko u 5-10% slučajeva, javlja se aseptični meningitis (letargija, epileptički napadaji, koma i poremećaj sustava za kretanje). Rijetko se mogu javiti i kardiopulmonalne komplikacije (mioperikarditis, perikardijalni izljev, aritmije, blokovi, valvularne disfunkcije i dilatacijska kardiomiopatija) te akutni hemoragijski konjuktivitis (AHC).
27.1.2025
