Omega-3 masne kiseline – za zaštitu srca i krvnih žila

Uloga masnoća i masnih kiselina u zdravlju čovjeka je velika. One su izvor energije, rezervne tvari, gradivni materijal (stanična membrana), sastavni dio tkiva (lipoproteina krvi) te prekursori tkivnih hormona….

Uloga masnoća i masnih kiselina u zdravlju čovjeka je velika. One su izvor energije, rezervne tvari, gradivni materijal (stanična membrana), sastavni dio tkiva (lipoproteina krvi) te prekursori tkivnih hormona. Promjene u građi stanične membrane izazvane prehrambenom manipulacijom masnim kiselinama dovode do promjene u propusnosti, promjene u propustljivosti elekričnog impulsa, gubitka sposobnosti komunikacije i slabljenje odgovora na podražaj.

Za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila važno je jesu li masnoće koje uzimamo putem hrane zasićene ili nezasićene. Zasićene masti nalaze se uglavnom u namirnicama životinjskog podrijetla (svinjetina, životinjske masti, mesne prerađevine, mliječne masnoće), ali i neka biljna ulja, kao što su palmino i kokosovo, sadrže pretežno zasićene masne kiseline. Brojne studije pokazale su da prekomjerni unos masti, ponajprije onih s većim sadržajem zasićenih masnih kiselina, povisuje razinu kolesterola u krvi. Nezasićene masti pretežno nalazimo u namirnicama biljnog podrijetla i u masnim ribama hladnih mora.U skupinu višestruko nezasićenih masnih kiselina pripadaju omega masne kiseline.

Esencijalne masne kiseline

Višestruko nezasićene masne kiseline nalazimo u biljnim uljima kao što su ulje kukuruznih klica, suncokretovo ulje (omega-6 masne kiseline), dok u plavoj ribi kao što je skuša, losos, haringe, sardine, tuna, ulje jetre bakalara nalazimo omega-3 masne kiseline. Maslinovo ulje bogato je omega-9 masnim kiselinama koje nisu esencijalne (tijelo ih može samo stvoriti), ali također imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje.

Dvije višestruko nezasićene masne kiseline smatraju se esencijalnima:  omega-3 alfa-linolenska i omega-6 linolna kiselina. Zbog lokacije dvostrukih veza između ugljikovih atoma u njihovom lancu organizam ih ne može sam stvoriti te se moraju unositi hranom. Važan je uravnotežen unos esencijalnih omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Naime, omega-3 masne kiseline manje su zastupljene u današnjoj prehrani, pa može doći do neravnoteže između tih dviju skupina masnih kiselina.
Istraživanja pokazuju da je od presudne važnosti za cjelokupno zdravlje organizma prehrana koja obiluje omega-3 masnim kiselinama. Premalena količina omega –3 masnih kiselina ili suvišak omega-6 masnih kiselina dovodi do poremećaja u radu krvožilnog, neurološkog i imunološkog sustava te poremećaja u rastu i razvoju djece. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da omjer unosa putem hrane omega -3 masnih kiselina naspram omega-6 masnih kiselina bi trebao biti 1: 5, dok je danas taj omjer 1:8-12. Nedostatak omega-3 masnih kiselina u prehrani se naziva “ skorbut modernog doba”.

Stoga se javlja potreba smanjivanja unosa omega-6 i povećanja unosa omega-3 masnih kiselina budući da su omega-3 i omega-6 masne kiseline prekursori za proizvodnju duljih, visokonezasićenih masnih kiselina važnih za formiranje staničnih membrana i u stvaranju eikozanoida. Iz omega-6 masne kiseline u stanici se stvara arahidonska kiselina, a od omega-3 masne kiseline stvara se eikozapentaenoična kiselina (EPA). Od nje u metaboličkim procesima nastaje dokozaheksaenoična kiselina (DHA).
EPA i DHA imaju zaštitni učinak na srce i krvožilni sustav te je iz tog razloga njihov učinak na zdravlje velik.

Kako bi zadovoljili potrebe organizma za omega-3 masnim kiselinama potrebna su tri obroka masne ribe tjedno (srdele, skuše, lososa, bakalara) ili ih možemo nadomjestiti dodacima prehrani (u obliku standardiziranog i pročišćenog ribljeg ulje u kapsulama).

Maxi Omega-3 iz Belupa sadrži u jednoj kapsuli 1000 mg  pročišćenog i standardiziranog koncentrata ribljeg ulja s najmanje 30% omega – 3 masnih kiselina (EPA/DHA) i to 18% eikosapentaenske (EPA)  i 12% dokosaheksaenske (DHA) kiseline.

Maxi Omega-3 iz Belupa je proizvod farmaceutske kvalitete.Pravilnom i redovitom primjenom Maxi Omega-3 kapsula u dozi od jedne do dvije kapsule dnevno osiguravaju se organizmu dovoljne količine omega-3 masnih kiselina neophodnih za zaštitu srca i krvnih žila.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet