Koronarne bolesti i dijabetes – 1. dio

Kardiovaskularne bolesti (KVB), u koje ubrajamo koronarnu bolest srca (KBS), cerebrovaskularnu bolest(CVB) i perifernu vaskularnu bolest vodeći su uzrok smrtnosti u osoba sa šećernom bolesti 1. Važnost povezanosti dijabetesa i koronarne bolesti  nalazi se i u rezultatima studije.

Principi liječenja koronarne bolesti kod bolesnika sa dijabetesom

Kardiovaskularne bolesti (KVB), u koje ubrajamo koronarnu bolest srca (KBS), cerebrovaskularnu bolest(CVB) i perifernu vaskularnu bolest vodeći su uzrok smrtnosti u osoba sa šećernom bolesti 1.
Važnost povezanosti dijabetesa i koronarne bolesti  nalazi se i u rezultatima studije Framingham Heart Study and the Multiple Risk Factor Intervention Trial (MRFIT). 2,3
U studiji Framingham Heart , muškarci sa dijabetesom imali su dvostruko veći rizik za koronarnu bolest dok su  žene imale čak trostruko veći rizik. Dijabetes je nezavisan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti  i nakon prilagodbe za dob, arterijsku hipertenziju, pušenje, hiperkolesterolemiju i hipertrofiju lijeve klijetke.
Slični su rezultati primijećeni i u studiji MFRIT. Među 5163 muškaraca koji su uzimali lijekove za dijabetes( tip2),  njih 9.7 % umrlo je od posljedica kardiovaskularnih  bolesti tijekom 12 godina. Za usporedbu, od ukupno 342 815 muškaraca koji nisu bili dijabetičari, njih 2.6% je umrlo od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Ta je razlika bila neovisna o dobi, etničkoj skupini, razini kolesterola, vrijednosti sistoličkog arterijskog tlaka ili pušenja.
Bolesnici sa dijabetesom čine otprilike 25 do 30% bolesnika koji su podvrgnuti  koronarnoj revaskularizaciji.  Principi liječenja koronarne bolesti ne razlikuju se kod bolesnika sa dijabetesom i kod bolesnika koji nemaju dijabetes. No, ishodi perkutane koronarne intervencije ili aortokoronarnog premoštenja često su lošiji kod bolesnika sa dijabetesom.
Uzrok tomu leži u promjenama vezanim uz dijabetes kao što je disfunkcija endotela i povećan rizik od trombotskih incidenata. 4,5,6

Usporedba medikamentne terapije i revaskularizacije
Indikacije za revaskularizaciju kod bolesnika sa dijabetesom i stabilnom anginom ili akutnim  koronarnim sindromom ne razlikuju se kod bolesnika sa dijabetesom i bolesnika bez dijabetesa.
U studiji BARI 2D predstavljeni su najbolji dokazi o strategiji liječenja koronarne bolesti kod bolesnika sa dijabetesom.  Uključeno je  2368 bolesnika sa dijabetesom melitusom tip 2 i stabilnom koronarnom bolesti 7 . Podvrgnuti su ili revaskularizaciji (CABG ili PCI ovisno o procjeni nadležnog kardiologa) ili optimalnoj medikamentnoj terapiji.  Nakon pet godina praćenja , stopa nepovoljnih kardiovaskularnih događaja (MACE- smrt, infarkt miokarda ili cerebrovaskularni inzult) nije se signifikantno razlikovala između skupine podvrgnute revaskularizaciji i  skupine sa optimalnim medikamentnim liječenjem. (88.3 vs 87.8 %  i 77.2 vs 77.7 %).
Međutim, u analizi podskupine koja je podvrgnuta CABG i optimalnom medikamentnom liječenju, stopa nepovoljnih događaja bila je znatno niža (22.4 vs 30.5%) pretežno zbog redukcije stope ponovnog infarkta miokarda.
Petogodišnji mortalitet nijese signifikantno razlikovao među skupinama . U skupini podvrgnutoj revaksularizaciji (PCI ili CABG) petogodišnji mortalitet iznosio je 5.9% u usporedbi sa 5.7% koliko je iznosio u skupini s optimalnom medikamentnom terapijom.

Literatura

  • American Diabetes Association: National Heart, Lung and Blood Institute; National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Disease; American Heart Association.Diabetes mellitus: a major risk factor for cardiovascular disease. Circulation 1999; 100: 1132 -4.
  • Kannel W, McGee D. Diabeters and cardiovascular risk factors: The Framingham Study. Circulation 1979; 59: 8-13.
  • Stamler J, Vaccaro  O, Neaton  JD, Wentworth D. Diabetes, other risk factors, and 12-yr cardiovascular mortality for men screened in the Multiple Risk Intervention Trial. Diabetes Care 1993; 16: 434-44.
  • Davi G, Catalano I, Averna M, et al. Thromboxane biosynthesis and platelet function in type II diabetes mellitus. N Engl J Med 1990;322:1769-1774
  • Sobel BE, Woodcock-Mitchell J, Schneider DJ, et al. Increased plasminogen activator inhibitor type 1 in coronary artery atherectomy specimens from type 2 diabetic compared with nondiabetic patients: A potential factor predisposing to thrombosis and its persistence. Circulation 1998;97:2213-2221
  • Sobel BE. Acceleration of restenosis by diabetes: Pathogenic implications. Circulation 2001;103:1185-1187.
  • BARI 2D Study Group, Frye, RL, August, P, et al. A randomized trial of therapies for type 2 diabetes and coronary artery disease. N Engl J Med 2009; 360:2503.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]