Fleksitarijanstvo – prehrana u kojoj je ključna fleksibilnost

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fleksitarijanstvo je kovanica dviju riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Termin je nastao prije više od desetljeća označavajući osobe koje se većinu vremena hrane.

Fleksitarijanstvo je kovanica dviju riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Termin je nastao prije više od desetljeća označavajući osobe koje se većinu vremena hrane po vegetarijanskim načelima, no povremeno posegnu za mesom bilo iz socijalnih i kulturnih razloga ili pak zbog zadovoljavanja nutritivnih potreba. Budući da je fleksibilnost u samom temelju fleksitarijanstva nije strogo definirano koliko puta tjedno su dozvoljeni izleti u vidu mesa, bitno je samo da je prehrana većinom temeljena na biljnim namirnicama a da meso čini prilog.

 Fleksitarijanska prehrana se temelji na sljedećim namirnicama:

  • tzv. „novom mesu“ koje uključuje tofu, soju, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, jaja (preporuka je što manje unositi životinjske proteine, a što više biljne),
  • voću i povrću,
  • cjelovitim žitaricama,
  • mliječnim proizvodima (po mogućnosti s manjim udjelom masnoća),
  • začinima, zaslađivačima (izbjegavati šećer).

Fleksitarijanstvo nije vegetarijanstvo

Za razliku od fleksitarijanaca, vegetarijanci neće nikad na svoj jelovnik uvrstiti crveno meso (meso sisavaca) u bilo kojem obliku. Doduše, ovisno o tipu vegetarijanstva moguće je da su prehrani zastupljene životinjske namirnice poput jaja (ovo-vegetarijanstvo), mlijeko i mliječni proizvodi (lakto-vegetarijanstvo) ili oboje (lakto-ovovegetarijansto), no ni najliberalniji oblik (semi-vegetarijanstvo) koji povremeno uključuje ribu, plodove mora i piletinu ne dozvoljava bifteke, pršute i ostale varijacije crvenog mesa.

Prednosti za zdravlje fleksitarijanske prehrane

Zdravstvene prednosti vegetarijanske prehrane, osobito na srce i krvne žile su dobro dokumentirane, a slične učinke može polučiti i fleksitarijanstvo. Prema nekim istraživanjima, fleksitarijanci teže 15 % manje od svejeda, imaju nižu stopu bolesti srca, dijabetesa i karcinoma, te prosječno žive 3,5 godina duže. Razlozi tome su vrlo jednostavni.  Prehrana temeljena na biljnim namirnicama, naime, osigurava obilje vitamina, minerala, vlakana i fitokemikalija  te je siromašna zasićenim masnoćama i kolesterom, što sve pogoduje zdravlju srca i krvožilja, ali i smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2, čak i karcinoma. Budući da su u fleksitarijanstvu zastupljene sve namirnice rizik od prehrambenih deficita kakav prati restriktivne oblike vegetarijanstva je minimalan.

Fleksitarijanska dijeta

Fleksitarijanstvo može poslužiti i kao kvalitetna dijeta za mršavljenje pa je odličan izbor za one sa suvišnim kilogramima te za održavanje idealne tjelesne mase. Kada je riječ o fleksitarijanskoj redukcijskoj dijeti, preporučeni dnevni kalorijski unos kreće se oko 1500 kcal što omogućuje postupno i zdravo mršavljenje uz dugoročno usvajanje takvog načina prehrane. Dijeta je podijeljena u tri glavna obroka i dva međuobroka. Pritom je važno pratiti osnovno pravilo u kojem je meso tek malen dio obroka, a jelovnik se, pak, temelji na biljnim namirnicama.

Glavna ideja ove dijete je da se ne treba ići u ekstreme izbacujući skupine namirnice iz prehrane jer zdrava prehrana može biti fleksibilna. Upravo zahvaljujući fleksibilnosti i zdravorazumskom pristupu mršavljenju fleksitarijansku je dijetu časopis U.S. News & World Report’s uvrstio na svoju listu najboljih dijeta za 2013. godinu. Na popisu najboljih dijeta fleksitarijanska dijeta se našla na 4 mjestu, dok na listi najboljih dijeta na biljnoj bazi, zauzima cijenjeno 2.Mjesto, odmah iza mediteranske dijete.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Odrasle osobe shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Invazivna koronarografija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Niski otkucaji srca

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Sprej za nos shutterstock_1750975175

Prehlada i začepljen nos: Vaš plan za brzo olakšanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rtg

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

mpMR prostate Depositphotos_270672522_L

Što nam govori pretraga mpMR prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVjerojatno je mudro najprije razjasniti kratice i terminologiju iz naslova. Kratica mpMR označava multiparametrijsku magnetnu rezonancu. Multiparametrijska metoda snimanja omogućuje precizniji i detaljniji uvid u strukturu prostate i njezin oblik nego što to nudi konvencionalna magnetna rezonanca. Ovom pretragom kombinira se nekoliko magnetskih tehnika snimanja, a uključuje i primjenu kontrastnog sredstva. Ova se pretraga indicira […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?