Stabilizatori raspoloženja i BAP

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Još su donedavno (20.st) litijeve soli tvorile temelj terapije i stabilizacije bipolarnog afektivnog poremećaja (osim kod nuspojava ili rezistencije kad su antiepileptici eventualno antipsihotici i antidepresivi činili terapijsku alternativu).

No, u prevenciji relapsa bipolarnog afektivnog poremećaja i novih epizoda poremećaja kao i u poboljšanju kvalitete života bolesnika kao najvažnijeg cilja terapije održavanja u posljednjih petnaestak godina dolazi do značajne konceptualne promjene.

Najpoznatiji terapijski algoritmi danas prepoznaju presudnu ulogu nekolicine čimbenika; stabilizatora raspoloženja (tipa A i tipa B – gdje je tip A djelotvorniji kod maničnog ispoljavanja poremećaja, a tip B kod depresivnog); raznih oblika socipsiholoških intervencija te grupa samopomoći. Uz to danas dostupnost velikog broja djelotvornih stabilizatora raspoloženja sa specifičnim učincima koja korelira s novijim terapijskim konceptima omogućavaju sve bolju stabilizaciji bolesnika te prevenciju novih epizoda, bilo depresivnih, bilo maničnih, čime dolazimo do pozicije s koje govorimo kako su hospitalizacije postale načelno rezervirane samo za prve epizode bipolarnog poremećaje (jer bi se u protivnom radilo o nepridržavanju predviđenog psihofarmakoterapijskog protokola i/ili zloupotrebi supstanci, droge i/ili alkohola).

Ciljevi faze stabilizacije ili terapije održavanja

Ciljevi terapije održavanja su svakako prevencija relapsa (terapijom održavanja u užem smislu te profilaktičkom psihofarmakoterapijom) te prevencija novih epizoda nakon što je uspostavljena dugotrajna i stabilna remisija.

U tome se oslanjamo na stabilizatore raspoloženja koji su temelj strategije održavanja i stabilizacije te je njihov učinak nedvojben (ponekad prema kliničkoj slici u obzir dolazi primjena antpsihotika, antidepresiva, hipnotika i anksiolitika).

Izbor stabilizatora raspoloženja

Izbor ovisi o dominantnom polu bolesti koji prevladava u kliničkoj slici, budući da se većina psihofarmaka pokazala efikasnija u prevenciji određenog pola (izuzev kvetiapina). U praksi je česta i opravdana kombinirana farmakoterapija.

  • kvetiapin – dokazana efikasnost monoterapije kvetiapinom u prevenciji i maničnih i depresivnih epizoda;
  • olanzapin, litij, valproat – bolja prevencija manije nego depresije;
  • risperidon, Aripiprazol- efikasni u prevenciji manije, ali ne i depresije;
  • lamotrigin – efikasan u prevenciji depresije, nije dokazana učinkovitost  prevenciji manije.

Načela terapije održavanja

  • Spominjani poremećaj predstavlja heterogenu skupinu psihopatoloških fenomena pa na umu treba imati što veći interindividualni specifikum da bi optimalizirala strategija liječenja.
  • Tijekom faze stabilizacije bolesnika uz ublažavanje i otklanjanje simptoma bolesti neophodno je pokušavati unaprijediti i opće stanje bolesnika.
  • Poznavanjem te eliminacijom ili ublažavanjem faktora koji nepovoljno utječu na stav bolesnika prema propisanoj terapiji održavanja moguće je izbjeći ili bitno smanjiti neželjeni i prijevremeni prekid terapije čiji ishod biva nova epizoda poremećaja.
  • Kad je remisija potpuna i stabilna, što po mnogim autorima znači poboljšanje koje traje dva mjeseca, smanjivanjem doze pojedinih lijekova i postepenim isključivanjem nekih treba težiti ka monoterapiji kao idealu.
  • U situacijama rizika od destabilizacije ili zbog postojanja rezidualnih simptoma racionalnom kombinacijom  više lijekova,  primarno već spomenutih antipsihotika i antidepresiva može se bitno i brzo poboljšati  i održati stabilnost bolesnika.
  • Dodatna pažnja je potrebna  kod rizika od razvoja metaboličkog sindroma, dijabetesa ili neke koronarne bolesti, posebno ako one već postoje. Tada je opravdano uzimanje topiramata kao i držanje na umu činjenice da lamotrigin u terapiji održavanja bitno reducira recidiv alkoholizma, a  time i mogućnost pojave relapsa samog poremećaja.

Opća opažanja o terapiji održavanja

1. Dojam je da je psihofarmakoterapija utjecala na prirodni tijek i razvoj bipolarnog afektivnog poremećaja pa su pojedine epizode skraćene i ublažene. No istovremeno su skraćene i epizode remisija pa u velikog broja oboljelih dolazi u praćenom periodu do povećanog broja, bilo maničnih, bilo depresivnih epizoda ( u pojedinim slučajevima dolazi do tzv. rapid cycling ili brzih izmjena s više od četiri epizode godišnje). Bolesnici takvih karakteristika nepovoljno terapijski odgovaraju samo na litij pa se povoljan terapijski odgovor postiže kombinacijom litija, valproata ili lamotrigina.

Prevencija i poznavanje faktora za suicid koji je često pratitelj bipolarnog afektivnog poremećaja izuzetno je važna, i to:

  • Primarnog faktora (psihijatrijskog) kao komorbiditeta drugog psihijatrijskog poremećaja,  prethodnih suicidalnih pokušaja,  suicida u porodici)
  • Sekundarnog faktora (psihološkog) kao posljedice  traumatskog događaja u djetinjstvu, nezaposlenosti ili gubitka posla, socijalne izolacije, slabe porodične i socijalne podrške,  nedavnog i ozbiljno negativnoga životna događaja,  pušenja.
  • Tercijarnog faktora (demografskog) kao npr. muški spol, adolescentna dob i mlađi muškarci, starija dob kod oba spola, godišnja doba (osobito proljeće), predmenstruacijski period kod žena.

Brojne kliničke studije pokazale su manji rizik od suicida tijekom liječenja litijem, dok je djelotvornost antikonvulziva manje poznata pa je kod bolesnika sa visokim suicidalnim rizikom preporučljiva kombinacija litija i klozapina uz druge lijekove, stabilizatore i slično, ukoliko je potrebno.

2. Trajanje terapije održavanja je otvoreno pitanje. Slaganje postoji samo kod litija i prevladavajući je stav da je njegovo uzimanje uglavnom doživotno, i to ako se ne pojave kontraindikacije ili ozbiljnije nuspojave. Puno manje slaganja je kod trajanje terapije održavanja stabilizatorima raspoloženja gdje je ponekad moguće provoditi i diskontinuiranu produženu terapiju uz kontinuirani psihijatrijski nadzor. Iako su potrebne  doze u održavanju manje uspoređujemo li ih sa onima u akutnoj fazi bolesti  praksa govori da se održavanje izvodi sa istim dozama što dovodi do nepotrebnih nuspojava. Ovdje svakako treba istaknuti i dodati  izuzetnu važnost psihoedukacije bolesnika i njihovih obitelji te ozbiljnu i dugotrajnu psihoterapiju, a kao dodatna nespecifična terapija trenutno je u fokusu omega 3 masna kiselina u dozi od dva grama dnevno gdje se u depresivnih bolesnika postiže primjetno poboljšanje.

Neke posebnosti terapije održavanja očituju se u karakteristikama «respondera» (tijek bolesti, obiteljska anamneza, komorbiditet  i klinička slika na dugotrajno liječenje kao i kliničkim prediktorima terapijskog odgovora na pojedine stabilizatore raspoloženja)

Budući je terapija održavanja nastavak liječenja akutne epizode bipolarnog afektivnog poremećaja, obilježja zadnje epizode bitno određuju izbor i provođenje terapije pa načelno možemo razlikovati terapiju održavanja nakon  zadnje manične epizode, hipomanične ili miješane, od onih kada je zadnja epizoda depresivna.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EEG

Na što ukazuje moj EEG?

Menisk

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Androloške metode

O plodnosti i neplodnosti muškarca – općenito

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePitanjem plodnosti (fertilitet), neplodnosti (infertilitet) i smanjenom plodnošću (subfertilitet) u muškaraca bave se urolozi koji su subspecijalisti andrologije. O andrologiji je već bilo ranije riječi na ovim stranicama. Prije stotinjak, pa i dosta manje godina, je pitanje infertiliteta uglavnom bilo tradicionalno adresirano ženama, ali, osobito u posljednjih pedesetak godina smanjena plodnosti ili neplodnost muškarca postaje […]

Prehrana

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Sindrom iritabilnog crijeva

Uloga probiotika u sindromu iritabilnog crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni gastrointestinalni poremećaj koji pogađa značajan broj ljudi diljem svijeta, a karakteriziran je kroničnim ili ponavljajućim simptomima poput bolova u trbuhu, nadutosti, proljeva, zatvora ili njihove izmjene. Iako se ne smatra organskom bolešću, SIC značajno narušava kvalitetu života i često zahtijeva višestruke terapijske pristupe. U posljednjem desetljeću sve se više […]

Mozak

Je li moja aneurizma velika i opasna?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]