Bol u prsima

Postovani doktore molila bih vas za pomoc.vec godinama patim od bolova u prsima(pritisak,probadanje,preskakanje srca)uzrok nikada nije pronaden obavila sam vise puta uvz srca,ergometriju,holter ekg,hormone stitnjace i uvjek je sve bilo u redu.jedino sam uocila odstupanja kolesterola na nalazu iz 2011g.kolesterol 4.56(<5),hdl 0.60(>1.2),ldl 3.01(<3),triglicerid 2.09.danas sam ponovila nalaze i oni glase kolesterol 4.8,hdl 0.7,ldl 3.2,trigliceridi 2.zanima me dali je tako nizak hdl opasan i dali je moglo doci do ateroskleroze?hvala

6.12.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Vrijednosti masnoća u krvi nisu zabrinjavajuće. Blaže je povišeni LDL kolesterol i trigliceridi, a HDL kolesterol tzv. zaštitni kolestreol je nešto nižih vrijednosti. Za takvu hiperlipidemiju nije potrebno uzimati lijekova za snižavanje masnoća u krvi. Treba se pridržavati dijetalne prehrane i provoditi svakodnevnu tjelesnu aktivnost i time možete regulirati masnoće u krvi. Nalazi učinjenih pretraga su u granicama normale, tako da se može zaključiti da sada nemate  srčanu bolest. Proces ateroskleroze nije moguće spriječiti, ali ga možemo usporiti ako eliminiramo čimbenike rizika na koje možemo utjecati. Čimbenici rizika su dobro poznati: pušenje duhanskih proizvoda, prekomjerna tjelesna težina, hiperlipidemija, šećerna bolest, povišeni krvni tlak i fizička neaktivnost. Vi će te sada vidjeti koje čimbenike rizika imate i koje treba ukloniti.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]