prijelom kosti

Prije mjesec dana slomila sam proksimalnu kost na trećem prstu lijeve noge. Dobila sam gips koji su mi skinuli prije dva dana. Doktor mi je rekao daststavljam hladne obloge i da natapam tu nogu u mlakoj vodi sa morskom soli te da vježbama mišiće i pokrete. Sada kada pokušavam hodati, osjetom bol u tom prstu gdje je bila slomljena kost i malo je plavo. Pa me zanima da li je ta bol normalna? Ne mogu stopalom napraviti cijeli pokret zbog boli. Nakon skidanja gipsa, nisu mi slikali kost

23.3.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Već u toku imobilizacije bilo je potrebno vršiti pokrete prstiju jer se pri tome aktiviraju i mišići potkoljenice. Nakon skidanja gipsa, vježbe se provode u ležećem položaju. Provode se aktivne i aktivno potpomognute vježbe opsega pokreta i škola hoda s pomagalima (štake, hodalice) radi rasterećenja mjesta prijeloma. Ograničenje pokreta nakon ozljede posljedica je lokacije ozljede (unutar zgloba ili oko zgloba) ili kao posljedica imobilizacije. Prvi korak u mobilizaciji zglobova nakon ozljede je zadržati puni opseg pokreta nezahvaćenih zglobova. Već tijekom prva 24 sata potrebna je rana mobilizacija pokretom svih zglobova koji ne moraju biti imobilizirani. Preporuča se provesti aktivni pokret kroz puni opseg pokreta 2-3 puta dnevno, i to najmanje 2-3 pokreta u svrhu sprječavanja nastanka kontraktura. Vrste vježbi koje koristimo za održanje opsega pokreta možemo podijeliti na pasivne i aktivne. Pasivne vježbe opsega pokreta koristimo u ranom razdoblju nakon ozljede. Glavni cilj ove vrste vježbi je spriječiti nastanak kontrakture i formiranje priraslica. Ova vrsta vježbi izvodi se bez sudjelovanja okolo zglobnih mišića, nema mišićne aktivnosti.  U nastavku rehabilitacije povećava se opterećenje kod hoda, provode se vježbe snaženja i korekcija obrasca hoda.  Vježbe se izvode aktivnom mišićnom kontrakcijom bolesnika uz asistenciju fizioterapeuta ili samog bolesnika. To omogućava aktivnu mišićnu funkciju i u isto vrijeme sprječava prekomjerno opterećenje okolo zglobne muskulature. Snaženje muskulature predstavlja važnu komponentu rehabilitacije ozljeda lokomotornog sustava. Mirovanjem mišići gube snagu od 5% dnevno do 8% tjedno. Ako bolesnik leži 3-5 tjedana, može izgubiti do polovice mišićne snage. Ta generalizirana slabost mišića može rezultirati slabom koordinacijom i kvalitetom pokreta kad se bolesnik mobilizira. Vježbe snaženja se izvode protiv opterećenja koje može pružati fizioterapeut ili uz pomoć pomagala (utezi, vrpce). Vježbe snaženja uvodimo u rehabilitaciju tek kad je postignuta odgovarajuća stabilnost mjesta loma. Vježbe snaženja često se smatraju krajnjim stadijem rehabilitacije ozljeda lokomotornog sustava; ipak idealno je započeti s njima u ranom stadiju rehabilitacije.

Pri početku rehabilitacije na donjim ekstremitetima primjenjuju se procedure fizikalne terapije, kako bi poboljšala cirkulacija, smanjio mišićni spazam i prisustvo otekline, što sve ima za posljedicu smanjenje boli. Prvenstveno se primjenjuje krioterapija (hladni oblozi i sl.), a ukoliko ima mogućnosti, vježbe se započinju provoditi u vodi. Kako biste u najkraćem roku postigli optimalbne rezultate u vraćanju funkcije i opsega pokreta, vaše aktivnosti sada se trebaju usmjeriti na rehabilitaciju funkcije stopala koju treba provoditi prema preporukama i uz kontrolu fizioterapeuta. Mnoge od tih postupaka možete i sami provoditi ali je neophodno da se prethodno konzultirate sa stručnjakom. Puna funkcija stopala je neophodna jer naša stopala moraju izdražati teret cijelog tijela, a pravilnim hodom i staturom ravnomjerno prenosimo opterećenje na kralježnicu i sve ostale zglobove u tijelu.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]