Mjerenje tlaka

Postovani! Inace sam niskotlakas, u trudnoci isto, no 3 dana po porodu, premorena i u stresu i izmjerila sam 140/90. Prepala sam se. Par dana je bio od 135-150/85-95 cak i do 160/100 par puta, puls se nije povecavao. Nisam osjetila nikakve simptome. Napravila sam nalaze krvi, stitnjaca, ekg, i receno mi je da je sve ok i da nemam tlak i da ce pasti. I poceo je padati za par dana, ali navecer bi opet bio povisen. Ujutro bi pao na 120/75 i tako u krug. Nakon par mjeseci se tlak ustalio na 110/65. Ali ako bi bio malo veci od tog prosjeka opet bi se uspanicila i otisla do 135/85. Ujutro je vecinom 110/65. Znalo je u 15 min otic od 120/75 do 150/90 i natrag. Zanima me da li je normalno da i dijast. tlak uz sist. toliko varira u kratkom vremenu i kako nisam osjetila 160/100? da li je normalno da tlak tako poraste uz normalan puls? jednom me probudila kratkotrajna jaka vrtoglavica pojacana promjenom polozaja, da li bi to moglo biti od tlaka? zasto mi sumi u usima nekad kad se dignem iz lezeceg polozaja? Mene je zapravo strah da posto ja te visine ne osjetim, da tako ne ode previsoko i tako i ostane. Zato svakodnevno opsesivno mjerim vec 8 mj a to me uzasno umara i drzi napetom. Da li je problem zapravo u glavi ili ima sanse da stvarno nesto nije u redu s tlakom?
Unaprijed hvala

2.10.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Već sam odgovorio na ovo Vaše pitanje.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]