Ubrzani ritam srca

Postovani, imam 35 godina, tjelesne težine 43 kg, teška 158. Tjelesni sam neaktivna nažalost duži niz godina, radi načina života i svakodnevnog stresa, možda prošetam pola sata dnevno svaki dan zadnjih 2 mjeseca..Dešava mi se kad radim obične kućanske poslove tipa pranje po kući da mi se srce ubrza, i nakon tuširanja vrućom vodom nakon što iz čućećeg položaja naglo se dignem srce ubrza i nakon spavanja nakon naglog ustajanja isto lupa. Tad brzo izmjerim puls u prvih 10 sekundi bude 15 otkucaja do 17 otkucaja i nakon prvih 1o sekundi uspori i do kraja mjerenja u 60 sekundi bude 85, 90 otkucaja..dok šetam ne osjećam otkucaje…prošla sam sve kardiologe, zadnji holter rađen krajem drugog mjeseca ove godine, radi izoliranih vesova na terpiji propranololom 2*20, ergometrija uredna, srce zdravo.Jednostavno me izluđuje sva ta situacija i doslovice radi svega toga ne želim se mrdati sa kauča jer kad mi se to dešava panika me hvata…nije mi jasno od čega to dolazi. Da li imam razloga za brigu jer je ovo iscrpljujuće psihički …prošli put kod holtera je skok na 120 otkucaja kod naglog ustajanja na što dva kardiologa nisu komentirali kao ništa loše na to….Dok sam u položaju mirovanja prosjek je 75 otkucaja kroz minut…još ako mi možete objasniti oscilacije u holterima jednom 140 izoliranih vesova, drugi holter 20 izoliranih, zatim treći 1200 izloranih vesova i zadnji holter 9 izoliranih vesova…puno vam hvala i ako imate kakav savjet što raditi i kako riješiti taj problem jer ja ovako više ne mogu i zašto se to dešava? Hvala
Srdacan pozdrav

27.5.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Razlog vam trebaju objasniti vaši kardiolozi koji su obradu učinili. Ponekad se poremećaji ritma javljaju i u zdravom srcu, neki ljudi zbog disbalansa vegetativnog sustava, nadražaja simpatikusa imaju ponekad osjećaj lupanja srca u stresu. Također neki značajni poremećaji ritma (kod vas nisu registrirani) se trebaju rješavati invazivno.
Svakako s kardiologom porazgovarajte o ev..promjeni propranolola za neki drugi lijek koji će vam bolje pomoći.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antioksidans

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUnatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Srce

Na što ukazuje moj nalaz Holtera?

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMarfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]