UZV srca

Pozdrav! Zanima me mišljenje o nalazu uvz srca. Prebolio sam 2 puta perikarditis,a i dalje se ne osjećam dobro. Stalno mi je crp povećan,a ne znam zašto.

UVZ srca

LV je uredne veličine ( LVDD 47 mm). Hipertofija bazalne polovine posteriorne stijenke 17-20 mm, a ostale stijenke su uredne veličine ( IVS 9-10 mm, posreriotne stijenke u apokalnoj polovini 10 mm.
Nema ispada u kontraktilitetu.
Sistolička funkcija je uredna EF LV 65 % , uredna je i dijastolička funkcija.
DV je uredne veličine , 24 mm iz PLAX a 30 mm iz apikalen pozicije, urednih je kontrakcija .
Aorta je uredne veličine, 27 mm.
Aortni zalistak je trokuspisni , kuspisi morfološki uredni. Kroz aortnu valvulu je uredan sistolički gradijent, Vmax 1,6 m/sec , PGmax 10 mmHg, nema AR.
Mitralni kuspisi su morfološki uredni , nema regurgitacije .
Oba atrija sunuredna.
Kroz pulmonalnu valvulu je uredan sistolički protok, PVAT 130 ms.
Nema TR niti indirektnih pokazatelja plućne hipertenzije.
Perikard hiperehogen iza posteriorne stijenke 4-5 mm kao rezidua perikarditisa .
Nema perikardijalnog izljeva.

EKG : sinus ritam 100 u min, PQ 140 ms, bez PQ depresije , nema konkavne ST elevacije, negativan T val u inferiornim odvodima.
Sada bez znakova akutnog perikarditisa.

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Prema opisu ultrazvučnog nalaza srca nema više izljeva u osrčju, postoje nešto jači odjeci i zadebljanje stražnje stijenke lijeve klijetke. Funkcija srčanog mišića je u potpunosti uredna. Vjerojatno vam je kardiolog preporučio ponovnu kontrolu u određenom vremenskom intervalu radi praćenja potpunog oporavka. Potrebno je ustanoviti točan uzrok pojave ponavljajućeg perikarditisa, a ukoliko osjećate određene subjektivne tegobe o tome porazgovarajte s kardiologom.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEvaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

UZV srca

Možete li mi očitati UZV srca?

Srce

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Stenoza aortnog zalistka

Procjena perioperativnog rizika bolesnika s bolešću srčanih zalistaka pri kirurškim zahvatima izvan srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBolesnici koji imaju bolest srčanih zalistaka (BSZ) imaju veći perioperativni morbiditet i mortalitet u slučajevima kirurških zahvata. Tim bolesnicima se određuje prije predviđene operacije perioperativni rizik na osnovu sljedećih parametara: Prije predviđenog kirurškog zahvata svim bolesnicima s dokazanom BSZ ili postavljenom sumnjom na BSZ treba učiniti ultrazvuk srca. Ultrazvukom srca možemo strukturno i funkcionalno evaluirati […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]