Procjena perioperativnog rizika bolesnika s bolešću srčanih zalistaka pri kirurškim zahvatima izvan srca

Bolesnici koji imaju bolest srčanih zalistaka (BSZ) imaju veći perioperativni morbiditet i mortalitet u slučajevima kirurških zahvata. Tim bolesnicima se određuje prije predviđene operacije perioperativni rizik na osnovu sljedećih parametara:

  • prisustvo simptoma bolesti srčanih zalistaka,
  • auskultatorno intenzitet srčanog šuma,
  • prisustva poremećaja srčanog ritma.

Prije predviđenog kirurškog zahvata svim bolesnicima s dokazanom BSZ ili postavljenom sumnjom na BSZ treba učiniti ultrazvuk srca. Ultrazvukom srca možemo strukturno i funkcionalno evaluirati stupanj oštećenja srčanog zaliska, funkciju lijeve srčane klijetke i druge strukturne i hemodimaske značajke važne za operaciju. U perioperativnoj procjeni kardiovaskularnog rizika uzima se u obzir i vrsta predviđenog kirurškog zahvata. Svakom bolesniku preporučuje  se i funkcionalna kardiovaskularna procjena  testom opterećenja ili određivanjem sposobnosti svakodnevnih uobičajenih aktivnosti. Bolesnik se timski obrađuje, te svoje mišljenje daju kirurg, anesteziolog i kardiolog.

Specifičnosti procjene kardiovaskularnog perioperativnog rizika kod pojedinih BSZ:

  1. STENOZA AORNOG ZALISKA

Kod bolesnik koji boluju od teške aortne stenoze, a trebaju biti podvrgnuti hitnom kirurškom postupku, potreban je pažljiv hemodinamski monitoring. Ukoliko se predviđa elektivni kirurški zahvat kod bolesnika s teškom aornom stenozom, procjenjuje se prioperativni rizik i donosi se odluka o daljnjem postupanju na osnovu prisutnih simptoma aortne stenoze i vrsti predviđene operacije. Ukoliko bolesnik ima prisutne simptome  aortne stenoze, preporučuje se kirurška zamjena aortnog zaliska. Ukoliko se ustanovi visok perioperativni rizik za takav zahvat, preporučuje se kateterska balonska valvuloplastika aortnog zaliska ili implantacija aortnog zaliska.   U slučajevima teške aortne stenoze, ali ako bolesnik nema simptoma, može se pristupiti predviđenom kirurškom zahvatu izvan srca uz pažljivo monitoriranje bolesnika zbog opasnosti od srčanog popuštanja. Ukoliko se takvim operacijama očekuje značajno hemodinamsko opterećenje srca, preporuka je da se prethodno i tim bolensicima učini kirurška zamjena aortnog zaliska ili kateterska valvuloplastika. Kod zamjene zaliska razmatra se odluka o ugradnji biološkog zaliska jer se u tom slučaju ne treba uvoditi antikoagulantna terapija što olakšava predviđenu operaciju izvan srca.

  • STENOZA MITRALNOG ZALISKA

Kod bolesnika s blagom i umjerenom stenozom ili teškom stenozom mitralnog zaliska, ali bez simptoma uz tlak u plućnoj arteriji manjim od 50 mmHg, procjenjuje se nizak perioperativni rizik. Međutim, kod bolesnika s prisutnim simptomima mitralne stenoze i tlakom u plućnoj arteriji većim od 50 mmHg, prije predviđene operacije izvan srca treba učiniti kiruršku korekciju mitralne stenoze perkutanom mitralnom komisurotomijom.

  • INSUFICIJENCIJA AORTNOG I MITRALNOG ZALISKA

Kod bolesnika koji imaju tešku aortnu i mitralnu insuficijenciju, ali očuvanu funkciju lijeve srčane klijetke, može se pristupiti operaciji izvan srca bez većeg perioperativnog rizika. Ako bolesnici imaju prisutne simptome insuficijencije zalistaka ili oštećenu funkciju lijeve srčane klijetke, preporučuje se prije bilo kakve operacije kirurška korekcija zalistaka. Kod značajno smanjene sistoličke funkcije lijeve srčane klijetke (ejekcijska frakcija lijeve klijetke niža od 30%), ne preporučuju se operacije izvan srca, osim ako je život bolesnika ugrožen i to nakon operativnog zbrinjavanja srčanog zaliska.

Svim bolesnicima s BSZ treba optimalno prilagoditi medikamentoznu terapiju prije bilo kakve operacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol u trbuhu

Torzija testisa

Testis je organ koji visi na tzv. sjemenoj vrpci (lat., funiculus spermaticus). Funiculus sadrži arterije koje tetstisu dovode oksigeniranu krv i vene koje odvode vensku krv. On sadrži i sjemenovod (lat., ductus defferens), relazivno čvrstu i debelu mišićnu cijev koja svojim kontrakcijama sprovodi spermije iz testisa. Cijeli funikulus je spiralno omotan nitima mišića kremastera čije […]

Acetilsalicilna kiselina

Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]

Hipolipemička terapija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

CRP

UZV srca

Bolovi u grudima

Bolovi u grudima

Amiloidoza srca

Amiloidoza srca

Amiloidoza je bolest patološkog nakupljanja bjelančevina amiloida u izvanstaničnom prostoru. Amiloid se nakuplja u različitim tkivima i organima. Razlikuje se nekoliko vrsta amiloidoze: SISTEMSKA : primarna, sekundarna (u sklopu zaraznih, upalnih ili zloćudnih bolesti), obiteljska LOKALIZIRANA (na primjer kod dijabetičara tip 2 može biti zahvaćena gušterača) MJEŠOVIT oblik (na primjer kod bolesnika na kroničnoj dijalizi) […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

UZV srca – možete li mi očitati nalaz?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]