Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze).

Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim terapijskim smjernicama preporučuje primjenu visokih doza statina s ciljem značajnog smanjenja LDL kolesterola.

Ciljni LDL kolesterol kod tih bolesnika treba biti manji od 1,4 mmol/l. Međutim, u svakodnevnoj praksi mnogi bolesnici uzimaju niže doze statina, premda zadnjih godina raste broj onih koji uzimaju preporučene visoke doze statina.

Mnogi bolesnici se boje nuspojava statina koje se češće javljaju kod visokih doza. U 10% bolesnika koji primaju visoke doze statina javlja se bol u mišićima (mialgija). Ta nuspojava najčešće prestaje smanjenjem doze ili promjenom statina.

Nedavno su objavljeni rezultati velikog retrospektivnog, opservacijskog istraživanja u Finskoj autora V. Kyto, P. Rautava i A.Tornio koji su ispitivali utjecaj početne doze statina uvedene bolesnicima neposredno nakon preboljelog infarkta miokarda i njezin utjecaj na dugoročne KV ishode u koje spadaju svi veliki KV i cerebovaskularni (CV) događaji, a to su smrtnost od svih uzroka, ponovni infarkt miokarda ili cerebrovaskularni inzult unutar 10 godina praćenja.

Praćeni su bolesnici koji su liječeni nakon akutnog infarkta miokarda u periodu od 1. srpnja 2004. godine do 30. lipnja 2018. godine. Podatke su istraživači dobili iz Finskog registra the Care Registre for Healthcare in Finland (CRHF). Istraživanje je uključilo ukupno 72 401 bolesnika nakon preboljelog infarkta miokarda od kojih je 26,4% primalo visoku, 69,1% srednje visoku i 4,5% nisku dozu statina. Što je dob bolesnika bila viša i što je bolesnik imao više pridruženih bolesti, to je doza statina koju je bolesnik primao bila niža. U najvišim dozama većinom je bio korišten atorvastatin od svih skupina statina. Visoke doze su većinom primali bolesnici s najmanje komorbiditeta. Tijekom 10-godišnjeg praćenja 27 647 bolesnika je doživjelo jedan od velikih KV i CV događaja. Najmanje su se javili kod bolesnika na visokoj dozi (43,3%), nešto više kod onih na srednjoj dozi (53,3%), a najviše kod onih na maloj dozi statina (76,4%). Bolesnici koji su primali visoku dozu statina imali su najnižu incidenciju pojave značajnih KV i CV događaja. U svih bolesnika s preboljelim infarktom miokarda neovisno od dobi, spolu, pridruženim bolestima (demencija, fibrilacija atrija, šećerna bolest, zatajenje srca) ili uzimanju drugih lijekova, visoka početna doza statina nakon preboljelog infarkta miokarda povezana je s nižim rizikom nastanka značajnog KV ili CV događaja. Zabilježeno je 13 154 slučajeva ponovnog infarkta miokarda, 5 055 slučajeva cerebrovaskularnog inzulta i 19 483 slučajeva smrti tijekom 10-godišnjeg praćenja. U bolesnika na visokoj dozi statina mortalitet je bio 28,9%, u onih na srednjoj dozi 41,6%, a u onih na najmanjoj dozi statina mortalitet je bio 68%. Iz toga se jasno vidi da je najniži mortalitet zabilježen u skupini bolesnika koji su primali visoku dozu statina.

Ovo je istraživanje pokazalo da je veća inicijalna doza statina neovisno povezana s nižim rizikom KV i CV morbiditeta i mortaliteta, te ukupnog mortaliteta. Ovi su rezultati u skladu i s ranijim zapažanjima o pozitivnom učinku statina neovisno o spolu i komorbiditetima. Kod bolesnika koji su prije infarkta miokarda primali statin u srednjoj ili visokoj dozi nema bitne razlike u KV i CV ishodima nakon infarkta miokarda, ali imaju znatno bolje ishode u odnosu na one koji su prije infarkta miokarda primali malu dozu statina.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Stenoza aortnog zalistka

Procjena perioperativnog rizika bolesnika s bolešću srčanih zalistaka pri kirurškim zahvatima izvan srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji imaju bolest srčanih zalistaka (BSZ) imaju veći perioperativni morbiditet i mortalitet u slučajevima kirurških zahvata. Tim bolesnicima se određuje prije predviđene operacije perioperativni rizik na osnovu sljedećih parametara: Prije predviđenog kirurškog zahvata svim bolesnicima s dokazanom BSZ ili postavljenom sumnjom na BSZ treba učiniti ultrazvuk srca. Ultrazvukom srca možemo strukturno i funkcionalno evaluirati […]

Stent

Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]

Tlak

Holter srca i terapija

Statini

Inteolerancija na terapiju statinima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Intolerancija na statine (lijekovi za smanjenje razine masnoća u krvi) je klinički sindrom koji označava pojavu nuspojava na statine zbog čega bolesnik prestaje uzimati statin. Ona može biti djelomična, što znači da se intolerancija javlja samo na pojedine statine i u određenim dozama, ili može biti potpuna kad se intolerancija javlja na sve statine i […]

Statini

Uporaba statina u liječenju rezistentne depresije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U članku objavljenom u časopisu JAMA veljači ove godine objavljeni su rezultati koji pokazuju kako dodavanje simvastatina standardnoj terapiji nije pokazalo bolji učinak nad placebom za pacijente s rezistentnom depresijom. Rezultati randomiziranih kliničkih studija u suprotnosti su s ranijim, manjim istraživanjima provedenim na pacijentima s velikim depresivnim poremećajem koji upućuju na zaključak kako bi statini […]

Arterijski tlak

Bisoprolol

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija