Uporaba statina u liječenju rezistentne depresije

U članku objavljenom u časopisu JAMA veljači ove godine objavljeni su rezultati koji pokazuju kako dodavanje simvastatina standardnoj terapiji nije pokazalo bolji učinak nad placebom za pacijente s rezistentnom depresijom.

Rezultati randomiziranih kliničkih studija u suprotnosti su s ranijim, manjim istraživanjima provedenim na pacijentima s velikim depresivnim poremećajem koji upućuju na zaključak kako bi statini mogli reducirati simptome. Autor članka Ishrat Husain navodi kako raniji pozitivni preliminarni rezultati o djelovanju statina kod velikog depresivnog poremećaja, sada su opovrgnuti jer se simvastatin nije izdvojio po svojoj učinkovitosti od placeba. Smatra kako njihovi rezultati pokazuju da statini nisu učinkovita „pojačavajuća“ strategija u terapiji rezistentne depresije.

Dvostruko slijepa, placebo kontrolirana randomizirajuća klinička istraživanja provedena su u centara u Pakistanu i uključivala su 150 pacijenata s velikom depresivnom epizodom čiji simptomi se nisu poboljšali nakon liječenja s barem dva antidepresiva.

Uz svoje preporučene antidepresive pacijenti su također dobivali 20 miligrama simvastatina dnevno (broj ispitanika je bio 77) ili placebo (broj ispitanika je bio 73).

U 12. tjednu ispitivanja obje grupe su pokazale poboljšanje na Montgomery-Åsberg ocjenskoj skali za depresiju, ali nije bilo značajne razlike između te dvije grupe (srednja razlika za simvastatin vs placebo bio je −0.61 (P = .7).

Slični rezultati istraživanja dobiveni su kada su se usporedili rezultati na Skali za generalizirani anksiozni poremećaj i Morisky skali o adherenciji lijekovima.

Autor Husain smatra kako vrlo slično nekolicini drugih studija o poremećajima raspoloženja, rezultati njihove studije su bili značajno pod utjecajem placebo odgovora. Nedostatak uključivanja ispitanika mlađih od 18 godina i ispitanika iz samo jedne države čine nedostatke ovog istraživanja. Autor također ne smatra kako bi drugi statini doveli do nekih drugih rezultata. Simvastatin je bio izbor jer se smatra kako ima najbolju mogućnost penetracije u mozak od statina s obzirom na njihovu lipofilnost. Kliničke studije drugih statina kod velikog depresivnog poremećaja u drugim populacijama i okruženjima također su sukladni ovim rezultatima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Molim Vas savjet kako pristupiti nekome tko je u depresiji i kako ga potaknuti da potraži pomoć

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Antidepresivi

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Antidepresivi

Antidepresivi i debljanje – molim savjet

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?