Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica.

Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan srca. Kirurški zahvati povećavaju rizik nastanka krvnih ugrušaka i nastanka kardiovaskularnog incidenta uslijed hemodinamskih promijena tijekom operacije, rizika nastanka anemije i hipoksije, pojačanja upale i koagulacijskih čimbenika. Ukoliko već postoji aterosklerotsko suženje koronarne arterije, nastupa visok rizik ishemije i oštećenja srčanog mišića u takvim okolnostima.  Rizik povećava anestezija, intubacija, kirurška trauma tijekom operacije. S druge strane uzimanje acetilsalicilne kiseline povećava rizik krvarenja.

Dosadašnja opservacijska istraživanja su pokazala da izostavljanje acetilsalicilne kiseline (ASK) u perioperativnom razdoblju prilikom operacija izvan srca kod bolesnika s ugrađenim koronarnim stentom povećava rizik nastanka tromboze stenta, te se povećava morbiditet i  mortalitet. Najveći je rizik ako se ASK prekine uzimati unutar 180 dana od ugradnje stenta. Što je dulji period od ugradnje stenta i predviđenog kirurškog zahvata, to je manji rizik tromboze stenta i smrtnosti ukoliko se ASK prekine privremeno uzimati.

Bolesnici koji imaju ugrađen arterijski stent ne bi trebali prekidati terapiju uzimanja male doze (75mg ili 100mg)  ASK prije predviđene operacije izvan srca jer se smatra da je veća korist nastavka uzimanja ASK od rizika mogućeg krvarenja. Ukoliko se ustanovi visok rizik krvarenja, osobito u slučajevima intrakranijalnih operacija ili transureteralnih uroloških operacija, treba razmotriti odluku o privremenom prekidu ASK jer se tada rizik krvarenja u perioperativnom periodu značajno povećava. Tu odluku zajedno donose kirurg, kardiolog i anesteziolog u dogovoru s bolesnikom.

Kod bolesnika koji uzimaju ASK, a imaju nizak kardiovaskularni rizik (obično su to bolesnici koji ASK uzimaju u cilju primarne kardiovaskularne prevencije), ASK se treba prekinuti prije kirurškog zahvata jer rizik od mogućeg krvarenja premašuje korist uzimanja ASK u kardiovaskularnoj prevenciji.

Prije većine operacija, osobito kardiovaskularnih bolesnika, traži se mišljenje kardiologa o perioperativnom riziku. Kardiolog na osnovu bolesnikovog kardijalnog statusa, nalaza laboratorijske i kardiovaskularne obrade, procijenjenog perioperativnog rizika, rizika od mogućih krvarenja, donosi mišljenje o stupnju rizika predviđenog kirurškog zahvata. Ujedno daje mišljenje o eventualnoj korekciji terapije u perioperativnom periodu, osobito u cilju zaštite bolesnika od mogućih tromboemboličkih incidenata ili krvarenja zbog uzimanja ASK, ali i drugih antiagregacijskih ili antikoagulacijskih lijekova koje bolesnik uzima ili ih treba uzimati.