Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica.

Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan srca. Kirurški zahvati povećavaju rizik nastanka krvnih ugrušaka i nastanka kardiovaskularnog incidenta uslijed hemodinamskih promijena tijekom operacije, rizika nastanka anemije i hipoksije, pojačanja upale i koagulacijskih čimbenika. Ukoliko već postoji aterosklerotsko suženje koronarne arterije, nastupa visok rizik ishemije i oštećenja srčanog mišića u takvim okolnostima.  Rizik povećava anestezija, intubacija, kirurška trauma tijekom operacije. S druge strane uzimanje acetilsalicilne kiseline povećava rizik krvarenja.

Dosadašnja opservacijska istraživanja su pokazala da izostavljanje acetilsalicilne kiseline (ASK) u perioperativnom razdoblju prilikom operacija izvan srca kod bolesnika s ugrađenim koronarnim stentom povećava rizik nastanka tromboze stenta, te se povećava morbiditet i  mortalitet. Najveći je rizik ako se ASK prekine uzimati unutar 180 dana od ugradnje stenta. Što je dulji period od ugradnje stenta i predviđenog kirurškog zahvata, to je manji rizik tromboze stenta i smrtnosti ukoliko se ASK prekine privremeno uzimati.

Bolesnici koji imaju ugrađen arterijski stent ne bi trebali prekidati terapiju uzimanja male doze (75mg ili 100mg)  ASK prije predviđene operacije izvan srca jer se smatra da je veća korist nastavka uzimanja ASK od rizika mogućeg krvarenja. Ukoliko se ustanovi visok rizik krvarenja, osobito u slučajevima intrakranijalnih operacija ili transureteralnih uroloških operacija, treba razmotriti odluku o privremenom prekidu ASK jer se tada rizik krvarenja u perioperativnom periodu značajno povećava. Tu odluku zajedno donose kirurg, kardiolog i anesteziolog u dogovoru s bolesnikom.

Kod bolesnika koji uzimaju ASK, a imaju nizak kardiovaskularni rizik (obično su to bolesnici koji ASK uzimaju u cilju primarne kardiovaskularne prevencije), ASK se treba prekinuti prije kirurškog zahvata jer rizik od mogućeg krvarenja premašuje korist uzimanja ASK u kardiovaskularnoj prevenciji.

Prije većine operacija, osobito kardiovaskularnih bolesnika, traži se mišljenje kardiologa o perioperativnom riziku. Kardiolog na osnovu bolesnikovog kardijalnog statusa, nalaza laboratorijske i kardiovaskularne obrade, procijenjenog perioperativnog rizika, rizika od mogućih krvarenja, donosi mišljenje o stupnju rizika predviđenog kirurškog zahvata. Ujedno daje mišljenje o eventualnoj korekciji terapije u perioperativnom periodu, osobito u cilju zaštite bolesnika od mogućih tromboemboličkih incidenata ili krvarenja zbog uzimanja ASK, ali i drugih antiagregacijskih ili antikoagulacijskih lijekova koje bolesnik uzima ili ih treba uzimati.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iscjedak

Je li normalno točkasto krvarenje prije ciklusa?

Acetilsalicilna kiselina

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Bol

Spinalni hemangiom – 4. dio

Simptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Bol u trbuhu

Torzija testisa

Testis je organ koji visi na tzv. sjemenoj vrpci (lat., funiculus spermaticus). Funiculus sadrži arterije koje tetstisu dovode oksigeniranu krv i vene koje odvode vensku krv. On sadrži i sjemenovod (lat., ductus defferens), relazivno čvrstu i debelu mišićnu cijev koja svojim kontrakcijama sprovodi spermije iz testisa. Cijeli funikulus je spiralno omotan nitima mišića kremastera čije […]

Kardiolog

Dvostruka terapijska doza

Bolest srčanih zalistaka

Procjena perioperativnog rizika bolesnika s bolešću srčanih zalistaka pri kirurškim zahvatima izvan srca

Bolesnici koji imaju bolest srčanih zalistaka (BSZ) imaju veći perioperativni morbiditet i mortalitet u slučajevima kirurških zahvata. Tim bolesnicima se određuje prije predviđene operacije perioperativni rizik na osnovu sljedećih parametara: Prije predviđenog kirurškog zahvata svim bolesnicima s dokazanom BSZ ili postavljenom sumnjom na BSZ treba učiniti ultrazvuk srca. Ultrazvukom srca možemo strukturno i funkcionalno evaluirati […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca – možete li mi očitati nalaz?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]