Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica.

Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan srca. Kirurški zahvati povećavaju rizik nastanka krvnih ugrušaka i nastanka kardiovaskularnog incidenta uslijed hemodinamskih promijena tijekom operacije, rizika nastanka anemije i hipoksije, pojačanja upale i koagulacijskih čimbenika. Ukoliko već postoji aterosklerotsko suženje koronarne arterije, nastupa visok rizik ishemije i oštećenja srčanog mišića u takvim okolnostima.  Rizik povećava anestezija, intubacija, kirurška trauma tijekom operacije. S druge strane uzimanje acetilsalicilne kiseline povećava rizik krvarenja.

Dosadašnja opservacijska istraživanja su pokazala da izostavljanje acetilsalicilne kiseline (ASK) u perioperativnom razdoblju prilikom operacija izvan srca kod bolesnika s ugrađenim koronarnim stentom povećava rizik nastanka tromboze stenta, te se povećava morbiditet i  mortalitet. Najveći je rizik ako se ASK prekine uzimati unutar 180 dana od ugradnje stenta. Što je dulji period od ugradnje stenta i predviđenog kirurškog zahvata, to je manji rizik tromboze stenta i smrtnosti ukoliko se ASK prekine privremeno uzimati.

Bolesnici koji imaju ugrađen arterijski stent ne bi trebali prekidati terapiju uzimanja male doze (75mg ili 100mg)  ASK prije predviđene operacije izvan srca jer se smatra da je veća korist nastavka uzimanja ASK od rizika mogućeg krvarenja. Ukoliko se ustanovi visok rizik krvarenja, osobito u slučajevima intrakranijalnih operacija ili transureteralnih uroloških operacija, treba razmotriti odluku o privremenom prekidu ASK jer se tada rizik krvarenja u perioperativnom periodu značajno povećava. Tu odluku zajedno donose kirurg, kardiolog i anesteziolog u dogovoru s bolesnikom.

Kod bolesnika koji uzimaju ASK, a imaju nizak kardiovaskularni rizik (obično su to bolesnici koji ASK uzimaju u cilju primarne kardiovaskularne prevencije), ASK se treba prekinuti prije kirurškog zahvata jer rizik od mogućeg krvarenja premašuje korist uzimanja ASK u kardiovaskularnoj prevenciji.

Prije većine operacija, osobito kardiovaskularnih bolesnika, traži se mišljenje kardiologa o perioperativnom riziku. Kardiolog na osnovu bolesnikovog kardijalnog statusa, nalaza laboratorijske i kardiovaskularne obrade, procijenjenog perioperativnog rizika, rizika od mogućih krvarenja, donosi mišljenje o stupnju rizika predviđenog kirurškog zahvata. Ujedno daje mišljenje o eventualnoj korekciji terapije u perioperativnom periodu, osobito u cilju zaštite bolesnika od mogućih tromboemboličkih incidenata ili krvarenja zbog uzimanja ASK, ali i drugih antiagregacijskih ili antikoagulacijskih lijekova koje bolesnik uzima ili ih treba uzimati.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Krvarenje

Koji su mogući uzroci krvarenja tokom odnosa?

Salicilna kiselina

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Lom kralješka

Spinalni hemangiom – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Simptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Testisi

Torzija testisa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testis je organ koji visi na tzv. sjemenoj vrpci (lat., funiculus spermaticus). Funiculus sadrži arterije koje tetstisu dovode oksigeniranu krv i vene koje odvode vensku krv. On sadrži i sjemenovod (lat., ductus defferens), relazivno čvrstu i debelu mišićnu cijev koja svojim kontrakcijama sprovodi spermije iz testisa. Cijeli funikulus je spiralno omotan nitima mišića kremastera čije […]

Kirurški zahvat

Procjena perioperativnog rizika bolesnika s bolešću srčanih zalistaka pri kirurškim zahvatima izvan srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji imaju bolest srčanih zalistaka (BSZ) imaju veći perioperativni morbiditet i mortalitet u slučajevima kirurških zahvata. Tim bolesnicima se određuje prije predviđene operacije perioperativni rizik na osnovu sljedećih parametara: Prije predviđenog kirurškog zahvata svim bolesnicima s dokazanom BSZ ili postavljenom sumnjom na BSZ treba učiniti ultrazvuk srca. Ultrazvukom srca možemo strukturno i funkcionalno evaluirati […]

Krvarenje

Je li opasno ako se preko madeža prešlo s britvicom i ako je počelo krvariti?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]