Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio salicilata u određenim namirnicama varira u odnosu na vrstu, dio biljke ili način uzgoja. Općenito govoreći, u skupinu namirnica s visokim udjelom salicilata pripadaju mahunarke, povrće, voće, neke žitarice, začini i začinsko bilje.

Činjenice o preosjetljivosti na salicilate

Određena istraživanja pokazuju kako salicilati iz hrane, čak i u malim količinama mogu imati blagotvorno djelovanje na zdravlje. U literaturi se spominju antikarcinogeno, antidijabetičko, antiviralno, neuroprotektivno i mnoga druga djelovanja salicilata na zdravlje.  Osoba koja se hrani prehranom baziranom na namirnicama biljnog porijekla unosi svakodnevno gotovo jednaku količinu salicilata koju unese osoba na terapiji acetilsalicilnom kiselinom, a koju uzima za zaštitu zdravlja srca. Međutim, unatoč svojoj korisnoj ulozi u organizmu, salicilati kod nekih osoba izazivaju nepoželjne reakcije. Kod određenog postotka osoba prisutna je preosjetljivost na acetilsalicilnu kiselinu iz popularnog lijeka, kao i preosjetljivost na nesteroidne protuupalne lijekove koji mogu pogoršati astmu, rinosinusitis i urtikariju. Incidencija pojačane osjetljivosti na nesteroidne protuupalne lijekove i preosjetljivosti na salicilate iz prehrane nije poznata. Postoje podaci za Europu o prevalenciji dispneje uzorkovane lijekovima poput ibuprofena od 1,9%, dok respiratorna bolest koju pogoršava unos aspirina kod oboljelih od astme pogađa oko 7% stanovnika. Procjenjuje se da unos aspirina pogoršava simptome urtikarije kod 20 do 30% oboljelih koji se bore s urtikarijom. Pitanje pogoršava li unos salicilata prehranom simptome kod osoba s preosjetljivošću na lijekove poput acetilsalicilne kiseline i ibuprofena još uvijek je neodgovoreno, kao i može li prehrana s niskim udjelom salicilata pomoći osobama koje pate od ove preosjetljivosti. Europska akademija za alergije i kliničku imunologiju ne preporučuje prehranu bez salicilata kao suportivnu terapiju kod osoba s respiratornom bolesti koju pogoršavaju nesteroidni protuupalni lijekovi. Razlog tome je što za sada nemamo dovoljno dokaza koji ukazuju na učinkovitost takve prehrane, odnosno nadilazi li korist takvog načina hranjenja, u smislu poboljšanja kvalitete života, nedostatke koje ovakav restriktivan način prehrane donosi.

Istraživanje o utjecaju prehrane s niskim udjelom salicilata kod pojačane preosjetljivosti

Iskustveno je poznato da prehrana s niskim udjelom salicilata može značajno utjecati na kvalitetu života osoba sa simptomima preosjetljivosti na salicilate, a istraživanje objavljeno 2021. godine u časopisu Nutrients dalo je i dokaze u prilog ovoj tvrdnji. U istraživanju je sudjelovalo 30 ispitanika s upornim simptomima preosjetljivosti na salicilate poput rinitisa, astme i urtikarije unatoč farmakološkom liječenju i izbjeganju nesteroidnih protuupalnih lijekova. Ispitanici su se tijekom 14 dana pridržavali personaliziranog plana prehrane s niskim udjelom salicilata. Ispitanici su dobili pisane preporuke za prehranu u obliku liste na kojoj je hrana podijeljena u dvije kategorije. U prvoj kategoriji svrstane su namirnice koje ne sadrže salicilate i koje se mogu konzumirati bez ograničenja poput prosa, ječma, pšenice, mesa peradi, ribe, jaja, mlijeka, maslaca, masti, oguljenih krušaka i određenih vrsta jabuka. U drugu kategoriju svrstane su namirnice koje sadrže salicilate i koje su podijeljene u one namirnice koje sadrže nizak udio salicilata te namirnice koje sadrže umjeren i visok udio salicilata koje bi trebalo potpuno izbjegavati. Namirnice koje sadrže nizak udio salicilata poput banana, vlasca, jabuka, limuna, kupusa mrkve, bundeve, luka, maslinova ulja, sira, jogurta, govedine i svinjetine dozvoljene su za konzumaciju no najviše 5 serviranja dnevno i ne više od jednog serviranja u jednom obroku. Namirnice s visokim udjelom salicilata koje su zabranjene na ovom režimu su začinsko bilje i drugi začini, jagode, grožđe, šljive, konzervirano i ukiseljeno povrće, cvjetača i prerađena hrana poput kobasica, gotovih umaka i gotovih obroka. Ukupna količina salicilata dnevno ne smije prelaziti 0,25 mg.

Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na dobrobit dijete

Rezultati istraživanja pokazali su da je kod 73,3% ispitanika došlo do značajnog smanjenja simptoma preosjetljivosti, dok je kod 13% zabilježeno umjereno poboljšanje simptoma, a kod 13% nije došlo do poboljšanja. Što je bio niži unos salicilata u prehrani, značajnije je bilo smanjenje simptoma pogotovo rinosinuitisa. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju da prehrana s niskim udjelom salicilata može pomoći u otklanjaju neugodnih simptoma preosjetljivosti na salicilate, no s obzirom da se radi o istraživanju s malim brojem ispitanika do konačne odluke valja pričekati rezultate istraživanja s većim brojem ispitanika.

Literatura:

Kęszycka PK, Lange E, Gajewska D. Effectiveness of Personalized Low Salicylate Diet in the Management of Salicylates Hypersensitive Patients: Interventional Study. Nutrients. 2021;13(3):991. Published 2021 Mar 19. doi:10.3390/nu13030991

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Averzija na hranu

Averzija prema hrani

Dodaci prehrani

Svi neprijatelji štitnjače – od hrane do spojeva iz okoliša

Tvari koje dolaze iz okoliša, a mogu se uplitati u rad neke žlijezde u našem tijelu nazivamo endokrinim disruptorima. Termin endokrini disruptori skovan je 1991. godine na stručnom skupu, a koncept o egzogenim tvarima, ponajprije sintetskim kemijskim spojevima,  koji se upliću u rad naših hormona, vuče korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a povezan […]

Dojenje

Mikroplastika u majčinom mlijeku – koliko je opasna

Već gotovo 20 godina znanstvenici pokazuju zabrinutost zbog potencijalnih štetnih učinaka mikroplastike. Većina dosadašnjih istraživanja bila je usmjerena na opasnosti za morske organizme, međutim, znanstvenici su sve više zabrinuti za djelovanje na ljude. S obzirom na procjenu količine mikroplastike koju čovjek prosječno unese u svoj organizam, zabrinutost je potpuno opravdana jer se radi o unosu […]

Hrana

5 koraka za bolju sigurnost hrane

Procjenjuje se da svake godine u svijetu 1.8 milijuna ljudi umire od posljedica bolesti koje se prenose zagađenom hranom i vodom. Sigurnost hrane svakako je veći problem u zemljama u razvoju, ali i u razvijenim zemljama bolesti koje se prenose hranom uzrokuju značajan pobol, osobito među najmlađima. Zato je važno poduzimati sve što možemo kako […]

Djeca

Bolesti koje se prenose hranom kod djece

Dok s djecom uživamo u toplim danima, ne treba zaboraviti na opasnost od bolesti koje se prenose hranom, a koje su najčešće upravo u ljetnim mjesecima. Zašto su trovanja hranom češća ljeti? Trovanje hranom uzrokovano je konzumacijom hrane koja sadrži mikroorganizme (bakterije, viruse ili parazite) ili hrane u kojoj su prisutni bakterijski toksini. Ako je […]

Acetilsalicilna kiselina

Trudnoća i acetilsalicilatna kiselina – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]

Nutricionizam

Inzulinska rezistencija

Nutricionizam

Primjena vitamina D tijekom trudnoće i kognitivne sposobnosti djeteta

Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D2 (ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem […]