Inteolerancija na terapiju statinima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Intolerancija na statine (lijekovi za smanjenje razine masnoća u krvi) je klinički sindrom koji označava pojavu nuspojava na statine zbog čega bolesnik prestaje uzimati statin. Ona može biti djelomična, što znači da se intolerancija javlja samo na pojedine statine i u određenim dozama, ili može biti potpuna kad se intolerancija javlja na sve statine i u svim dozama.

Intolerancija na statine je jedan od najčešćih razloga prekida terapije, odnosno smanjenja ustrajnosti u uzimanju statina. Procjenjuje se da 60% bolesnika prestaje uzimati statin nakon 2 godine od početka terapije. Time se kod tih bolesnika povećava kardiovaskularni (KV) rizik, osobito kod onih s već poznatom KV bolešću.

Stoga se danas pri liječenju statinima i drugim lijekovima koji smanjuju razinu masnoća u krvi preporučuje individualizirani pristup koji u centar liječenja stavlja bolesnika. Važno je saslušati bolesnika, uzeti detaljnu anamnezu, postaviti dijagnozu, preporučiti odgovarajuću terapiju i dati bolesniku odgovore na pitanja u vezi terapije, dati savjete o pravilnoj prehrani s ciljem redukcije KV rizika. Prije uvođenja statina u terapiju treba procijeniti rizik pojave mogućih nuspojava.

Kako bismo smanjili rizik nuspojava na statin, važno je adekvatno liječiti pridružene bolesti i stanja: šećernu bolest, hipotireozu, deficit vitamina D, debljinu, izbjegavati konzumaciju alkoholnih pića i intenzivna tjelesna opterećenja. Također je važno pripaziti na interakciju s drugim lijekovima koje bolesnik uzima. Povećan je oprez potreban prilikom uzimanja sljedećih lijekova i statina zbog mogućih interakcija: gemfibrozil, amiodaron, inhibitori proteaze, blokatori kalcijevih kanala, makrolidi, antimikotici, imunosupresivi, kolhicin.

Najčešće nuspojave na statine su:

  1. Mialgije – bolovi ili grčevi u mišićima, slabost mišića. Javljaju se u oko 15% bolesnika i simptomi su reverzibilni, odnosno nestaju prestankom terapije.
  2. Miopatija – bol ili slabost mišića uz porast kreatin kinaze u krvi više od 10 puta iznad normalnih vrijednosti. Javlja se u 1 na 10 000 bolesnika.
  3. Rabdomioliza – značajan porast kreatin kinaze, više od 40 puta iznad normalnih vrijednosti uz pojavu mioglobinurije i akutnog bubrežnog zatajenja. To je životno ugrožavajuća pojava, ali najčešće reverzibilna ukoliko se pravovremeno ustanovi i liječi. Javlja se u 1 na 100 000 bolesnika.
  4. Porast transaminaza i šećera u krvi
  5. Poremećaj pamćenja i konfuzija

U slučaju pojave nuspojava, odnosno intolerancije na statin, važno je individualno utvrditi strategiju daljnjeg liječenja i pri tome razgovarati s bolesnikom, objasniti koje su druge mogućnosti hipolipemičke terapije. Rijetka je pojava intolerancije na sve statine, pa i u najmanjoj dozi. Ona se javlja u oko 9% bolesnika. U ostalih bolesnika s pojavom intolerancije na neki od statina, razmatraju se sljedeće terapijske strategije: promjena statina, smanjenje doze statina, uzimanje statina svaki 2. dan.

U slučajevima nepostizanja terapijskih ciljeva, odnosno odgovarajuće razine LDL kolesterola uz primjenu zdravih životnih navika i maksimalne doze statina koju bolesnik podnosi, dodaje se drugi hipolipemik. Drugi hipolipemik također se uvodi umjesto statina ukoliko bolesnik ne tolerira ni najmanju dozu bilo kojeg statina. Ukoliko postoji samo djelomična intolerancija na statine, tada se nastavlja mala doza statina uz dodatak drugog hipolipemika kako bi se postigla ciljna razina LDL kolesterola. Tada se u liječenju prednost daje fiksnoj kombinaciji lijekova. Drugi hipolipemici koji se dodaju statinskoj terapiji ili se daju samostalno umjesto statina u slučajevima intolerancije na statine su: ezetimib, bempedoična kiselina, PCSK9 inhibitori (alirokumab, evolokumab), inklisiran.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pušenje

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Zdravlje

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Kolesterol

Povišene masnoće u krvi

Hipolipemička terapija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Urin

Jesu li moji nalazi krvi u redu?

Depresija

Uporaba statina u liječenju rezistentne depresije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U članku objavljenom u časopisu JAMA veljači ove godine objavljeni su rezultati koji pokazuju kako dodavanje simvastatina standardnoj terapiji nije pokazalo bolji učinak nad placebom za pacijente s rezistentnom depresijom. Rezultati randomiziranih kliničkih studija u suprotnosti su s ranijim, manjim istraživanjima provedenim na pacijentima s velikim depresivnim poremećajem koji upućuju na zaključak kako bi statini […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?