Inteolerancija na terapiju statinima

Intolerancija na statine (lijekovi za smanjenje razine masnoća u krvi) je klinički sindrom koji označava pojavu nuspojava na statine zbog čega bolesnik prestaje uzimati statin. Ona može biti djelomična, što znači da se intolerancija javlja samo na pojedine statine i u određenim dozama, ili može biti potpuna kad se intolerancija javlja na sve statine i u svim dozama.

Intolerancija na statine je jedan od najčešćih razloga prekida terapije, odnosno smanjenja ustrajnosti u uzimanju statina. Procjenjuje se da 60% bolesnika prestaje uzimati statin nakon 2 godine od početka terapije. Time se kod tih bolesnika povećava kardiovaskularni (KV) rizik, osobito kod onih s već poznatom KV bolešću.

Stoga se danas pri liječenju statinima i drugim lijekovima koji smanjuju razinu masnoća u krvi preporučuje individualizirani pristup koji u centar liječenja stavlja bolesnika. Važno je saslušati bolesnika, uzeti detaljnu anamnezu, postaviti dijagnozu, preporučiti odgovarajuću terapiju i dati bolesniku odgovore na pitanja u vezi terapije, dati savjete o pravilnoj prehrani s ciljem redukcije KV rizika. Prije uvođenja statina u terapiju treba procijeniti rizik pojave mogućih nuspojava.

Kako bismo smanjili rizik nuspojava na statin, važno je adekvatno liječiti pridružene bolesti i stanja: šećernu bolest, hipotireozu, deficit vitamina D, debljinu, izbjegavati konzumaciju alkoholnih pića i intenzivna tjelesna opterećenja. Također je važno pripaziti na interakciju s drugim lijekovima koje bolesnik uzima. Povećan je oprez potreban prilikom uzimanja sljedećih lijekova i statina zbog mogućih interakcija: gemfibrozil, amiodaron, inhibitori proteaze, blokatori kalcijevih kanala, makrolidi, antimikotici, imunosupresivi, kolhicin.

Najčešće nuspojave na statine su:

  1. Mialgije – bolovi ili grčevi u mišićima, slabost mišića. Javljaju se u oko 15% bolesnika i simptomi su reverzibilni, odnosno nestaju prestankom terapije.
  2. Miopatija – bol ili slabost mišića uz porast kreatin kinaze u krvi više od 10 puta iznad normalnih vrijednosti. Javlja se u 1 na 10 000 bolesnika.
  3. Rabdomioliza – značajan porast kreatin kinaze, više od 40 puta iznad normalnih vrijednosti uz pojavu mioglobinurije i akutnog bubrežnog zatajenja. To je životno ugrožavajuća pojava, ali najčešće reverzibilna ukoliko se pravovremeno ustanovi i liječi. Javlja se u 1 na 100 000 bolesnika.
  4. Porast transaminaza i šećera u krvi
  5. Poremećaj pamćenja i konfuzija

U slučaju pojave nuspojava, odnosno intolerancije na statin, važno je individualno utvrditi strategiju daljnjeg liječenja i pri tome razgovarati s bolesnikom, objasniti koje su druge mogućnosti hipolipemičke terapije. Rijetka je pojava intolerancije na sve statine, pa i u najmanjoj dozi. Ona se javlja u oko 9% bolesnika. U ostalih bolesnika s pojavom intolerancije na neki od statina, razmatraju se sljedeće terapijske strategije: promjena statina, smanjenje doze statina, uzimanje statina svaki 2. dan.

U slučajevima nepostizanja terapijskih ciljeva, odnosno odgovarajuće razine LDL kolesterola uz primjenu zdravih životnih navika i maksimalne doze statina koju bolesnik podnosi, dodaje se drugi hipolipemik. Drugi hipolipemik također se uvodi umjesto statina ukoliko bolesnik ne tolerira ni najmanju dozu bilo kojeg statina. Ukoliko postoji samo djelomična intolerancija na statine, tada se nastavlja mala doza statina uz dodatak drugog hipolipemika kako bi se postigla ciljna razina LDL kolesterola. Tada se u liječenju prednost daje fiksnoj kombinaciji lijekova. Drugi hipolipemici koji se dodaju statinskoj terapiji ili se daju samostalno umjesto statina u slučajevima intolerancije na statine su: ezetimib, bempedoična kiselina, PCSK9 inhibitori (alirokumab, evolokumab), inklisiran.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Povišene masnoće u krvi

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Inzulin

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Hipolipemička terapija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

KKS

Jesu li moji nalazi krvi u redu?

Antidepresivi

Uporaba statina u liječenju rezistentne depresije

U članku objavljenom u časopisu JAMA veljači ove godine objavljeni su rezultati koji pokazuju kako dodavanje simvastatina standardnoj terapiji nije pokazalo bolji učinak nad placebom za pacijente s rezistentnom depresijom. Rezultati randomiziranih kliničkih studija u suprotnosti su s ranijim, manjim istraživanjima provedenim na pacijentima s velikim depresivnim poremećajem koji upućuju na zaključak kako bi statini […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]