Rane na potkoljenici mogu nastati naglo uslijed akutnih ozljeda pa je njihov uzrok poznat osobi koja je ranu zadobila.

Rane na potkoljenici mogu nastati naglo uslijed akutnih ozljeda pa je njihov uzrok  poznat osobi koja je ranu zadobila. Sve ozljede mogu biti nenamjerne i namjerne, a ako nastaju naglo rana ima određeni oblik i oštre rubove. Traumatske rane vrlo često zahtijevaju kirurški tretman kako bi zacijelile. Artefaktne rane nastaju kada osoba namjerno ozljeđuje svoju kožu i radi dublja oštećenja u koži i potkožju. Takove rane mogu imati neobičan oblik i različitu veličinu, a vrlo često su jednako i simetrično vidljive na obje potkoljenice. Artefaktne rane učestalije su u žena i mogu biti vidljive na svim dijelovima tijela, no učestalije su tamo gdje se može kožu dotaknuti i rukom ili oštrim predmetom. Uzrok i pozadinu samoozljeđivanja kože vrlo je često  potrebno liječiti uz suport psihijatra ili psihologa. Artefaktne rane se vrlo često teško liječe jer  bolesnici ne priznaju da ih sami uzrokuju ili odbijaju liječenje kod psihijatra.

Kronične rane mogu trajati godinama, a ponekad i cijeli život, pa  su stoga veliki zdravstveni problem za samog pacijenta, ali i za  zdravstveni sustav svake države. Liječenje kroničnih rana je vrlo skupo i zahtjevno jer je potreban multidiscipinarni  pristup  različitih specijalista. One zahtijevaju skupu lokalnu terapiju, česte preglede kod liječnika, duga bolovanja i izostanke s posla. U suvremenom društvu  su  pretilost, dijabetes  i hipertenzija vrlo česte bolest, i mogu biti i uzrok nastajanju  kroničnih rana na potkoljenici čime se i učestalost kroničnih rana povečava. U 95 % slučajeva javljaju se kao  ishemijske rane, neuropatski ulkus, venski ulkus te dekubitus i dijabetičko stopalo. Kronične rane na potkoljenicama u oko 80 % slučajeva posljedica su kronične venske insuficijencije, u 5-10 % su arterijske etiologije, dok ostatak otpada uglavnom na neuropatske ulkuse. Kronična venska insufincijencija vrlo često uzrokuje nastajanje rana na potkoljenicama. Uzrok je u popuštanju venskih zalistaka, pa krv zaostaje u venama, uzrokuje posljedičnu upalu, trombozu i otvaranje rana. Venski ulkusi obično počinju iznad medijalnog skočnog zgloba kao malena ranica koja se postepeno širi.

Ulkus se može proširiti  u cijeloj cirkumferenciji potkoljenice, te se od skočnog zgloba proširiti sve do koljena, pa  svako nastajanje venskog ulkusa treba shvatiti ozbiljno i time što je lakše  i uspješnije liječiti maleni ulkus. Mogu biti  bolni, ne svrbe, no kako je  vrlo često i okolna koža crvena i upaljena daju osjećaj nelagode i svrbeža okolne kože. Venski ulkus ima nepravilne rubove, granulacije  u ne liječenih ulkusa nisu izražene i ulkus je prekriven žućkastim detritusom. Arterijski ulkus nastaje zbog nedostatnog dotoka krvi u ekstremitete do kojeg može doći zbog periferne arterijske bolesti, ateroskleroze, prethodnih trauma itd. Nastanku rane mogu prethoditi hladne noge, grčevi kod hodanja te bolnost u potkoljenicama posebice noću. Rane nastaju najčešće na prstima ili petama. Ulkusi su mali, bolni, slabe sekrecije, često duboki. Kod sumnje da je poremećaj  u cirkulaciji uzrok nastajanju ulkusa potrebno je učiniti Color Doppler arterija i vena nogu kako se utvrdilo stanje na površinskim i dubokim venama i protok krvi kroz arterije.

Ponekad ulkus na potkoljenici može biti ulcerirani tumor kože kao što je karcinoma bazeocellulare pa je u tom slučaju potrebno napraviti biopsiju ruba rane i histološku obradu.

Pristup dijagnostici i liječenju kronične rane na potkoljenici može biti različit. Vrlo je bitno otkriti uzrok nastajanju rane i utvrditi zašto ne cijeli  i koje su sve moguće terapijske opcije kako bi se cijeljenje ubrzalo i rana izliječila.