Dermatomiozitis – 3. dio

Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je porazgovarati s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled.Od upalnih bolesti mišića, dermatomiozitis (DM) je najlakše prepoznati.

Dijagnoza bolesti

Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je porazgovarati s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled. Od upalnih bolesti mišića, dermatomiozitis (DM) je najlakše prepoznati, zbog karakterističnog osipa kože koji se javlja u sklopu ove bolesti. Ponekad i sam osip može sugerirati dijagnozu DM-a, čak i ako se još nije pojavila mišićna slabost kod bolesnika.

Laboratorijski nalazi

Vrijednosti mišićnih enzima često su povišene tijekom dermatomiozitisa (DM). Najosjetljiviji od mišićnih enzima jest kreatin-kinaza (CK), ali i vrijednosti drugih enzima kao aspartat aminotransferaze (AST) ili mliječne dehidrogenaze (LDH ) također mogu biti povišene u krvi. Osim enzima, u krvi možemo naći i povišene vrijednosti određenih antitijela kao miozitis specifično antitijelo (MSAS). Navedeno antitijelo se javlja u oko 30% svih bolesnika s dermatomiozitisom ili polimiozitisom. Čest nalaz u bolesnika s dermatomiozitisom jesu i pozitivna antinuklearna antitijela (ANA). Pojedina antitijela su povezana s određenim tipom DM-a ili sugeriraju povezanost DM s drugim bolestima. Tako npr. ant-Mi-2 antitijelo je vrlo specifično za klasični oblik DM-a i predstavlja relativno dobru prognozu bolesti, dok anti-jo-1 antitijelo se javlja u bolesnika i s polimiozitisom i dermatomiozitisom kod kojih je izražena zahvaćenost pluća u vidu intersticijske bolesti pluća, Raynaudov fenomen i artritis. Jedno istraživanje sugerira kako je antitijelo p-155 izrazito povezano s pojavom karcinoma kod bolesnika s dermatomiozitisom.

Radiološke pretrage:

Magnetna rezonancija (MR) može biti jako korisna u procjenjivanju prisutnosti upale mišića kod bolesnika bez simptoma mišićne slabosti. Također može poslužiti i kao vodič u odabiru mjesta za biopsiju mišićnog tkiva. Rendgenske slike (RTG) se mogu napraviti u trenutku postavljanja dijagnoze i kada se simptomi razviju, te nam mogu koristiti u praćenju bolesti. Može se napraviti i radiološka pretraga jednjaka radi procjene smanjenja funkcije gutanja. Elektromiografija (EMG) je sredstvo za otkrivanje upale mišića i procjenu mišićne funkcije, te može biti korisna pretraga u odabiru mjesta za biopsiju mišića, no ukoliko se napravi MR pretraga EMG nam i nije toliko značajan. Kompjuterizirana tomografija (CT) je korisna pretraga  u procjeni potencijalne malignosti koja bi mogla biti povezana s dermatomiozitisom.

Biopsija mišića je pretraga kojom se mali komad mišićnog tkiva kirurški ukloni za laboratorijsku analizu. U dermatomiozitisu upalne stanice okružuju i oštećuju kapilarne krvne žile u mišićima. Biopsija mišića može otkriti upalu u mišićima ili druge abnormalnosti kao što su oštećenja ili infekcije. Uzorak tkiva se može ispitati i na prisustvo antitijela i na poremećaj mišićnih enzima.

Diferencijalna dijagnoza

Dermatomiozitis je puno lakše dijagnosticirati kada se pojave klasični simptomi poput kožnog osipa i potkožnih kalcifikacija. Bolesti koje mogu izgledati slično kao DM su:

  • sistemski eritemski lupus (SLE) – no ovdje je kožni osip malo drugačijeg izgleda i distribucije, što znači da zahvaća druge dijelove kože nego DM,
  • sustavna skleroza, reumatoidni artritis i Sjogrenov sindrom – no u DM-u je slabost mišića jače izražena,
  • i polimiozitis i dermatomiozitis mogu biti povezani s drugim autoimunim bolestima, kao što su: miastenia gravis, Hashimotov tireoiditis i sistemske skleroza; te s pojavom karcinoma koji se javlja u oko 10-20% pacijenata s dermatomiozitisom, posebice kod starijih bolesnika,
  • karcinom dojke, pluća, jajnika i želuca su najčešći karcinomi koji se javljaju uz ovu bolest.

Ukoliko bolesnik primijeti neke od znakova i simptoma  povezanih s dermatomiozitisom, treba se javiti svom liječnika za procjenu stanja i postavljanje dijagnoze. Ukoliko već postoji utvrđena dijagnoza, tada se treba redovito kontrolirati kod liječnika specijalista.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gripa

Imam sve simptome trudnoće – mislite li da sam trudna?

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoje li neke vježbe koje bi pomogle mami da se digne ponovno na noge?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Operacija nosa i kapi za nos

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]