Polimiozitis – 4. dio

Liječenje dovodi do poboljšanja mišićne snage i funkcije. Što se ranije započne s liječenjem, rezultati su bolji te se javlja manje komplikacija.

Liječenje bolesti

Liječenje dovodi do poboljšanja mišićne snage i funkcije. Što se ranije započne s liječenjem, rezultati su bolji te se javlja manje komplikacija. Međutim, kao i kod mnogih stanja, niti jedan pristup nije najbolji, već liječnik treba prilagoditi strategiju liječenja na temelju bolesnikovih simptoma i odgovora na primijenjenu terapiju. Cilj liječenja je obuzdati simptome i spriječiti nastanak komplikacija bolesti sa svrhom održavanja pristojne kvalitete života bolesnika. Liječenje se provodi kombinacijom lijekova i rehabilitacijskim postupcima.

Kortikosteroidi – kod većine bolesnika s polimiozitisom su prvi izbor i to uglavnom lijek prednizon. Tipično se primjenjuje u dozi od 1 mg /kg /dan. Ova visoka doza obično se daje 4-8 tjedana, dok se razina CK (enzima kreatin kinaze) vraća u referentne vrijednosti, a nakon toga se smanjuje na 5-10mg dnevno. Kortikosteroidi su skupina lijekova koji potiskuju imunološki sustav, ograničavaju proizvodnju antitijela, smanjuju upalu mišića te poboljšavaju mišićnu snagu i funkciju. U početku bolesti se propisuju u vrlo visokoj dozi, a zatim se doza smanjuje kako se simptomi bolesti poboljšavaju. Budući da ova skupina lijekova može imati ozbiljne nuspojave, dozu treba smanjiti na najnižu djelotvornu. U visokim dozama, oni često uzrokuju povećanje apetita i težine te natečenost lica. Oni također mogu uzrokovati znojenje, gastritis, emocionalne promjene, otečenost nogu, akne, mrenu, osteoporozu, visok krvni tlak, pogoršanje dijabetesa i povećan rizik od infekcije. Zbog potencijalne osteoporoze koju ovi lijekovi izazivaju, može se preporučiti kalcij i D vitamin za zaštitu kostiju.

Imunosupresivna terapije – se koristi kao sekundarni pristup u liječenju, kad kortikosteroidi nisu učinkoviti u razumnom roku (tj. 4 tjedna od početka uzimanja) ili izazivaju teže nuspojave, ali isto tako se mogu i kombinirati s manjom dozom kortikosteroida ili koristiti kao primarna terapija kod bolesnika koji imaju kontraindikaciju za uzimanje kortikosteroida. U ovu skupinu lijekovi spadaju azatioprin i metotreksat. Ostali imunosupresivni lijekovi kao takrolimus, ciklofosfamid i ciklosporina se koriste u liječenju polimiozitisa povezanog s intersticijskom bolesti pluća.
Bolesnici s odlaganjem kalcijevih depozita u mišićima (kalcinoza) mogu imati koristi od uzimanja diltiazema kako bi se smanjila veličina ovih depozita. Djelotvornost terapije je usporena i često se godinama mora uzimati navedeni lijek.
Intravenski imunoglobulin (IVIg) –  je pročišćena krv od darivatelja krvi, u kojoj se nalaze zdrava antitijela koja blokiraju štetna antitijela koja napadaju mišiće u PM-u. Ova terapija se daje kao infuzija u venu. Učinci IVIG su jako korisni, ali ne traju jako dugo, stoga se trebaju ponavljati svakih šest do osam tjedana.

Biološka terapija – se primjenjuje kod bolesnika gdje gore navedena terapija nije imala učinka i spada u treću terapijsku liniju za polimiozitis. Iz ove skupine lijekova primjenjuju se: Rituximab (Rituxan), te TNF inhibitori, kao što su: etanercept i infliksimab.
Osim medikamentne terapije (uzimanja lijekova) preporuča se i rehabilitacijska terapija putem fizikalne terapije i govorne terapije kod logopeda. Fizikalna terapija, u prvom redu kineziterapija (vježbanje) djeluje u cilju poboljšanja mišićne snage i fleksibilnosti te sprječavanje pojave kontraktura. Fizikalnu terapiju treba započeti kad i medikamentno liječenje te je individualizirati kod svakog pacijenta. Nakon akutne faze bolesti u program rehabilitacije treba uključiti aktivne vježbe i izometričke kontrakcije pojedinih mišićnih skupina. Kad dođe do poboljšanja mišićne snage, bolesnici trebaju raditi izotoničke vježbe s otporom. No, u akutnoj fazi bolesti pacijent bi trebao odraditi 15-30 minuta aerobnih vježbi, ovisno o mogućnosti.

Prognoza

Većina bolesnika se oporavi i ima dobar odgovor na terapiju. No, ipak tijekom prve godine bolesti umire 5-20% bolesnika pod kliničkom slikom srčanih poremećaja. Lošiju prognozu će imati bolesnici koji imaju poremećaj gutanje ili kod kojih je bolest udružena s malignim bolestima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Gripa

Imam sve simptome trudnoće – mislite li da sam trudna?

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoje li neke vježbe koje bi pomogle mami da se digne ponovno na noge?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Operacija nosa i kapi za nos

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]