Sindromi prenaprezanja u šaci

U svakodnevnim aktivnostima šake su nam od neprocjenjive važnosti. Koristimo ih prilikom jela, oblačenja, rada, u slobodnim aktivnostima i u interakciji s drugim ljudima.

U svakodnevnim aktivnostima šake su nam od neprocjenjive važnosti. Koristimo ih prilikom jela, oblačenja, rada, u slobodnim aktivnostima i u interakciji s drugim ljudima. Ljudske šake su složene i osjetljive strukture koje se sastoje  od 29 kostiju i 36 zglobova koji su povezani brojnim ligamentima. Mišići i zglobovi u šaci omogućuju snažne, precizne i spretne pokrete. Kompleksna građa u kombinaciji sa svakodnevnim opterećenjima može dovesti do raznih ozljeda i bolesti šake koje rezultiraju smanjenom funkcijom šake. Bol u šakama može potjecati iz različitih struktura, iz kostiju, zglobova, vezivnog tkiva, tetiva i živaca. Bolovi mogu biti  uzrokovani upalom, oštećenjem živca, ponavljajućim pokretima, prijelomom te različitim drugim stanjima i bolestima. Ovisno o uzroku boli, u liječenju se koriste vježbe, fizikalna terapija, lijekovi ili promjena načina života. Uslijed svakodnevnog preopterećenja često se javljaju sindromi prenaprezanja u području šake i ručnog zgloba. Preopterećenje može biti u obliku konstantnih slabih direktnih udaraca, u obliku konstantnih ponavljajućih kontroliranih pokreta, te u obliku naglog nekontroliranog snažnog pokreta. Svi ovi mehanizmi izazivaju upalni proces. Osnovna mjera samopomoći kod većine bolnih stanja u šaci je pošteda i izbjegavanje aktivnosti koje provociraju bolove. Slijedi pregled nekih od najčešćih uzroka bolova u šaci.

 1. DE QUERVAINOVA BOLEST 

Što je De Quervainova bolest i kod koga se javlja?

Bolno stanje koje nastaje kao posljedica iritacije tetiva mišića koji sudjeluju u pokretu kojim palac odmičemo od dlana i na stranu. Ako imate de Quervainov tenosinovitis  vjerojatno ćete osjećati bol pri okretanju ručnog zgloba, hvatanju predmeta ili pri skupljanju prstiju u šaku. Iako točan uzrok de Quervainovog tenosinovitisa nije poznat, svaka aktivnost koja uključuje ponavljajuće pokrete šake ili ručnog zgloba, npr. rad u vrtu, igranje golfa, podizanje djeteta ili udaranje reketom – može ga pogoršati. Mnogobrojna ponavljanja istovrsnih pokreta rezultiraju mikrooštećenjima i posljedičnim zadebljanjem tetiva i njihovih ovojnica. Bolest je česta kod fizičkih radnika te glazbenika, posebno bubnjara i pijanista. Ponavljanje određenog pokreta iz dana u dan može iritirati omotač oko tetiva, uzrokujući zadebljanje i oteklinu koja ograničava njihovo gibanje. De Quervainov tenosinovitis može nastati i uslijed izravne ozljede, zatim, ožiljno tkivo može ograničiti kretanje tetiva i može se javiti u sklopu upalnih reumatskih bolesti kao što je reumatoidni artritis. Simptomi bolesti uključuju bol blizu baze palca, oticanje u istom području, poteškoće pri pomicanju palca i  ručnog zgloba posebno prilikom aktivnosti koje  uključuju hvatanje ili štipanje. Ako se bolno stanje ne liječi, bol se može proširiti dalje u palac i u podlakticu. Čimbenici rizika za razvoj de Quervainove bolesti uključuju dob između 30 i 50 godina, ženski spol, trudnoću, te bavljenje poslom ili hobijem koji uključuje ponavljajuće kretnje šakama i ručnim zglobovima.

Dijagnoza

Za postavljanje dijagnoze potreban je pregled liječnika koji uključuje pregled vaše šake i ručnog zgloba i izvođenje Finkelsteinovog testa u kojem trebate saviti palac prema dlanu i ostale prste staviti preko palca te saviti ručni zglob prema malom prstu. Ukoliko se javi bol na palčanoj strani ručnog zgloba test je pozitivan i vjerojatno imate de Quervainov tenosinovitis. Dijagnostičke pretrage poput rendgenske snimke, obično nisu potrebne za postavljanje dijagnoze.

Liječenje

Cilj liječenja je smanjenje upale, očuvanje pokreta palcem i sprečavanje ponovne pojave tegoba. Ako se na vrijeme započne liječenje, simptomi se smiruju za četiri do šest tjedana. Ako se de Quervainov tenosinovitis javi tijekom trudnoće, simptomi vjerojatno završavaju do kraja trudnoće. Zbog smanjenja boli i otekline vaš liječnik vam može preporučiti korištenje nesteroidnih protuupalnih lijekova. U težim slučajevima mogu se primijeniti injekcije kortikosteroidnih lijekova u omotač tetive. Često se simptomi drastično smanje već nakon prve injekcije. Vrlo rijetko postoji potreba za kirurškim liječenjem.

Ako i dalje imate tegobe a pokušali ste s mjerama samopomoći koje uključuju poštedu zahvaćene šake i ručnog zgloba, primjenu leda na bolno mjesto javite se vašem liječniku.

 

2. TRIGGER FINGER („ŠKLJOCAVI PRST”)

 

Što je škljocavi prst i kod koga se javlja?

Škljocavi” prst je stanje u kojem se jedan od vaših prstiju zaglavi u savijenom položaju, te ga se može savijati ili ispravljati uz preskok. Radi se zapravo o stenozirajućem tenosinovitisu koji nastaje kada je zbog upale tetive sužen prostor unutar omotača koji okružuje tetivu zahvaćenog prsta pa je otežano normalno gibanje tetive kroz omotač. Dugotrajna iritacija omotača tetiva može uzrokovati ožiljke i zadebljanja koja još više ometaju gibanje tetiva. Kod težeg oblika „škljocavog” prsta, on može ostati blokiran u savijenom položaju. Ljudi čiji rad ili hobiji zahtijevaju ponavljajuće kretnje hvatanja prstima imaju veći rizik od razvoja trigger fingera. Također, češći je i u žena, kod dijabetičara, osoba koje boluju od reumatoidnog artritisa a zna se javiti i kao komplikacija nakon operacije karpalnog kanala, posebno u prvih 6 mjeseci iza operacije. Znakovi bolesti su širokog raspona od blagih do teških te uključuju ukočenost prstiju (osobito ujutro), osjećaj preskakanja ili klika prilikom pomicanja prsta, osjetljivost ili bol na dodir u podnožju pogođenog prsta uz prisutno zadebljanje. Prst je u savijenom položaju te se ispravlja uz preskok ili se ne može ispraviti. Može biti zahvaćen bilo koji prst uključujući i palac. U jednom trenutku može biti zahvaćeno više prstiju obje šake.  Vaš liječnik dijagnozu postavlja na temelju anamneze i kliničkog pregleda. Obično nisu potrebne dodatne dijagnostičke pretrage.

Liječenje

Liječenje ovisi o težini i trajanju bolesti. Od lijekova se koriste nesteroidni protuupalni lijekovi koji služe za ublažavanje bolova. Konzervativne metode liječenja uključuju još i poštedu od aktivnosti koje se sastoje od ponavljanog hvatanja te korištenja vibrirajućih strojeva, vježbe istezanja i korištenje udlaga za zahvaćeni prst. Udlage se stavljaju na ispruženi prst tijekom noći, a koriste se do 6 tjedana. Ako su vaši simptomi teži ili vam konzervativna terapija nije pomogla liječnik vam može predložiti injekciju kortikosteroida u ili oko ovojnice tetive koja će smanjiti upalu i oteklinu. Ponekad je potrebno primijeniti više od jedne injekcije. Kod dijabetičara injekcije kortikosteroida obično imaju nešto slabiji učinak. U težim slučajevima u obzir dolazi kirurški zahvat kojim se oslobodi tetiva.

Ukoliko vam je prst crven i otečen odmah se javite liječniku jer ti simptomi upućuju na moguću infekciju. Dogovorite posjet liječniku ako osjetite zakočenost i utrnulost u prstu koji je u savijenom položaju te se teško ili nikako ispravlja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?