Sustavni eritemski lupus – 2. dio

Klinička slika SLE-a može biti vrlo raznolika što ovisi o tome na kojim organima se javljaju poremećaji.

Simptomi bolesti

Klinička slika SLE-a može biti vrlo raznolika što ovisi o tome na kojim organima se javljaju poremećaji. Kod većine bolesnika ipak možemo naći simptome kao: umor, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita, bolovi u mišićima, gubitak kose (alopecija), artritis, ulceracije (oštećenje sluznice) u ustima i na nosu, osip na licu u području jagodica koji se još naziva i “leptirasti osip”, neobična osjetljivost na sunčevu svjetlost (fotosenzitivnost) , upala plućne ovojnice (pleuritis) i srčane ovojnice (perikarditis), te slaba cirkulacija na prstima stopala i šaka nakon izlagana hladnoći (Raynaudov fenomen).

Kod lupusa su česte kožne manifestacije bolesti koje mogu dovesti do pojave ožiljka. U kožnom eritemskom lupusu se simptomi javljaju samo na koži i to kao osip koji se nalazi na licu i vlasištu, obično je crvene boje i oštro ograničen. Osip u kožnom obliku lupusa je uglavnom bezbolan i ne svrbi, ali može dovesti do pojave ožiljka i trajnog gubitka kose (alopecije). Između 5% – 10% bolesnika s kožnim eritemskim lupusom može razviti SLE.
Više od polovice ljudi sa SLE-om ima karakterističan crveni osip na licu u području jagodica koji ide preko nosa, te se zbog svog oblika se često naziva i “leptirasti osip”. Osip je bezbolan i ne svrbi, te se pogoršava prilikom izlaganja suncu isto kao i simptomi na drugim organima, stoga se ova pojava naziva fotosenzitivnost.

Većina bolesnika sa SLE-om će razviti i artritis (upala zgloba). Artritis u SLE-u obično uključuje slijedeće simptome: oticanje zgloba, bol, ukočenost, pa čak i deformitete malih zglobova ruke, zapešća i stopala. Ponekad, artritis u sklopu SLE-a može imati slične simptome kao reumatoidni artritis. Upala mišića (miozitis) može uzrokovati mišićnu slabost i bol, što dovodi do povišenja koncentracije mišićnih enzima u krvi.
Promjene u krvnim stanicama se očituju u vidu smanjene koncentracije eritrocita (anemija), leukocita (leukopenija) i trombocita (trombocitopenija). Leukopenija može povećati rizik od infekcija, a trombocitopenija može povećati rizik od krvarenja.

Upala krvnih žila (vaskulitis) može uzrokovati izoliranu ozljedu živca, kože ili unutarnjih organa. Vaskulitis je karakteriziran upalom i oštećenjem stjenke krvne žile čime dolazi do zaustavljanja cirkulacije što ima za posljedicu ozljedu tkiva koje ta krvna žile opskrbljuje.
Upala ovojnice pluća (pleuritis) i ovojnice srca (perikarditis) može izazvati oštru bol u prsima. Bol u prsima se pojačava kašljanjem, dubokim disanjem i promjenom položaja tijela. Mlađe žene sa SLE-om imaju značajno povećan rizik od srčanog udara zbog zahvaćenosti srca u ovoj bolesti.

Bubrežne promijene čest su i ozbiljan poremećaj kod ovih bolesnika. Upala bubrega u SLE-u (lupus nefritis) se očituje patološkim izlučivanjem proteina u mokraći, zadržavanjem tekućine u tijelu, pojavom visokog krvnog tlaka, pa čak i prestankom rada bubrega što onda dovodi do dijalize takvih bolesnika (postupak kojim se iz tijela izbacuju štetne tvari i prekomjerna količina vode).
Oštećenja mozga (lupus cerebritis) u sklopu SLE-a mogu dovesti do glavobolje, promjene osobnosti, depresije, psihoze, epilepsije, moždanog udara, pa čak i kome. Oštećenja perifernih živaca mogu dovesti do pojave ukočenosti, trnaca i slabosti dijelova tijela ili ekstremiteta.

U oko 40% bolesnika sa SLE-om se javlja gubitak kose (alopecija) ili imaju nekvalitetnu kosu koja ispada u čupercima (tzv. „mišja kosa“). U istom postotku bolesnika se javljaju i ulceracije (oštećenja sluznice) u ustima, nosu i na genitalnom području. Često se to dogodi istovremeno s povećanjem aktivnosti bolesti (egzacerbacijom bolesti).
Ostale promjene koje se mogu javiti u sklopu SLE-a su: Raynaudov fenomen (slaba cirkulacija na prstima stopala i šaka nakon izlagana hladnoći), fibromialgija (poremećaj koji uzrokuje bolove u mišićima i umor), pankreatitis (upala gušterače), bolesti jednjaka s teškoćama pri gutanju (disfagija), bolesti jetre i infekcije.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz mame – možete li mi ga očitati?