Peptički vrijed

Peptički vrijed je oštećenje stjenke jednjaka, želuca ili dvanaesnika izazvano utjecajem želučane kiseline. Osim želučane kiseline, oštećenje je uzrokovano i enzimima, koji se nalaze u želucu, a sudjeluju u metabolizmu hrane.

Vrijed najčešće pogađa želudac i dvanaesnik. Najčešći simptom je bol u trbuhu, koja se može osjetiti u svakom dijelu, ali je načešće iznad pupka i u žličici. Njezin intenzitet je različit, od umjerene, tupe, pa sve do izrazito jake, probadajuće boli. Ako bolest ima sijelo u želucu, uzimanje hrane često pogoršava stanje i bol postaje jača. Nasuprot tome, kod vrijeda dvanaesnika, bol popusti nakon jela, ali samo prolazno. U slučaju da je vrijed smješten u jednjaku (što je i najrjeđi slučaj), bol se osjeća dosta visoko u trbuhu ili u prsima. Osim boli, bolesnici često osjećaju kiselinu u vidu žarenja.

Ponekad bolesnici imaju crnu (kao katran ili talog crne kave) stolicu, što je znak sigurnog krvarenja. Naime, vrijed  koji je dubok može oštetiti krvnu žilu (arteriju ili venu). U toj situaciji bolesnik se osjeća malaksalo, vrti mu se u glavi, ima vrtoglavicu, a kod jačeg iskrvarenja i nesvjesticu. Tada je krvni tlak nizak, a bilo kuca izrazito brzo. Neki bolesnici povraćaju krvavi sadržaj. Najteža komplikacija je perforacija na stjenci, što je praćeno izrazito jakim bolovima.

Mnogi se pitaju kada se javiti liječniku. Svi navedeni simptomi zahtjevaju pregled liječnika obiteljske medicine, a ako je stolica crna ili bolesnik povraća krvavo, savjetuje se bolničko liječenje, jer su to znakovi krvarećeg vrijeda. Najčešći uzroci nastanka vrijeda su infekcija želuca bakterijom Helicobacter pylori i uzimanje različitih lijekova za smanjenje reumatskih bolova, kao što su nesteroidni antireumatici (NSAR). Isto tako, pušenje i konzumiranje alkoholnih pića mogu biti uzrokom ove bolesti.

H. pylori je čest stanovnik u želucu. Postotak populacije koji su inficirani u nekoj sredini direktno ovisi o higijenskom standardu. Tako je, u nerazvijenim zemljama Afrike i Azije, inficirano gotovo cijelo stanovništvo, dok je u zemljama Europe i razvijenog zapada infekcija najrjeđa. Nije potpuno jasan put širenja, ali se smatra da prelazi od osobe do osobe. Situacija u Hrvatskoj je negdje u “zlatnoj” sredini u odnosu na ove dvije krajnosti.

NSAR su lijekovi koji se danas masovno koriste. Smatra se da u SAD-u i Europi oko 60% starije populacije (preko 60 godina) uzima neke od ovih lijekova. Životni vijek je sve dulji, pa se medicina susreće sa svim problemima lokomotornog sustava koji tu populaciju muče. Daljnji problem je da se NSAR uzimaju u kombinaciji s drugim lijekovima (antikoagulansi, aspirin i sl.) što uvelike povećava rizik razvoja vrijeda, posebice ako je bolesnik istovremeno inficiran bakterijom H. Pylori.

Vrijed se dijagnosticira temeljem podataka o tipičnim simptomima i o uzimanju eventualnih lijekova, koje dobijemo od bolesnika ili, što je najpouzdanija metoda, endoskopski (gastroskopija). Za liječenje su se ranije upotrebljavali različiti lijekovi, koji se danas vrlo rijetko koriste. Radi se o antacidima (smanjuju kiselinu, blokatorima H2 receptora i sl.). Danas su za liječenje na raspolaganju blokatori vodikove crpke, koji priječe lučenje solne kiseline. Iz te skupine imamo više preparata koji su podjednake učinkovitosti (pantoprazole, esomeprazole, lanzoprazol, omeprazole i sl.). Liječenje se provodi u trajanju od mjesec dana, rijetko dulje.

Smanjenje razine kiselosti u gornjem probavnom traktu dovodi do brzog cijeljenja vrijeda. Ako je bolesnik inficiran HP bakterijom, u terapiji se koristi i kombinacija dva antibiotika od 7 do 14 dana, ovisno o pristupu pojedinog liječnika. Nakon provedene terapije obavezna je kontrolna gastroskopija I biopsija na HP, ukoliko je ranije bila prisutna. Umjesto brzog ureaza testa na HP pri biopsiji, može se rabiti i imunokromatografski test stolice na HB. Terapija peptičkog vrijeda inhibitorima vodikove crpke izvanredno je učinkovita, a lijekovi se dobro podnose te nemaju značajnijih nuspojava.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Akutna bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Bol

Možete li mi pojasniti RTG vratne kralježnice?

Iz iste kategorije

Gastroenterologija

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

Gastroenterologija

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Gastroenterologija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Gastroenterologija

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Gastroenterologija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Gastroenterologija

Nealkoholna masna jetra – 1. dio

Masna jetra je sveprisutna bolest današnjice rasprostranjena širom svijeta sa prevalencijom koja iznosi oko 25% (1), a definira je nakupljanjem masti u hepatocitima koja prelazi 5% mase jetre. U svakodnevnoj kliničkoj praksi metoda izbora za postavljenje dijagnoze masne jetre je transabdominalni ultrazvuk. Hiperehogeni prikaz jetrenog parenhima u komparaciji sa tkivom bubrega ukazuje na infiltraciju jetrenih […]

Gastroenterologija

Proljev – nepoželjan suputnik na odmoru

Kreću godišnji odmori i dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev… Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene prehrane. Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, već simptom […]

Gastroenterologija

Možete li mi očitati MRCP nalaz?