Akutni aortni sindrom 2. dio

U prvom dijelu članka o akutnom aortnom sindromu (AAS) opisao sam sve tri sastavnice sindroma. U drugom dijelu članka opisati ću akutni intramuralni hematom aorte i navesti razlike između bolesnika s disekcijom aorte i onih s intramuralnim hematomom.

Akutni intramuralni hematom aorte je zdebljanje stijenke aorte koje nastaje zbog nakupljanja krvi i stvaranja hematoma unutar stijenke aorte. Intramuralni hematom aorte definiran je zadebljanjem stijenke aorte više od 7 mm i akumulacijom krvi između dva sloja stijenke aorte, a bez znakova za disekciju aorte. Zadebljanje stijenke aorte može biti cirkularnog ili polumjesečastog oblika u dužini od 1 do 20 cm.

Dijagnostički postupci za otkrivanje akutnog intramuralnog hematoma isti su kao za otkrivanje akutne disekcije aorte. Kod usporedbe dijagnostiče vrijednosti transtorakalne i transezofagusne ehokardiografije u otkrivanju AAS ustanovljena je prednost transezofagusne  ehokardiografije. Transtorakalna ehokardiografija daje često nepotpune i suboptimalne prikaze torakalne aorte, a značajno je ograničena u prikazu silaznog dijela aorte. Zbog  ograničenja ove dijagnostičke metode patološke promjene silaznog dijela aorte nije moguće ustanoviti.

Transezofagusna ehokardiografija (TEE) nema navedenih ograničenja i njome možemo dobiti prikaz cijele torakalne aorte. Danas je TEE prihvaćena kao dijagnostička metoda prve razine engl. „ first level “ za otkrivanje AAS. Prije nekoliko godina završio sam istraživanje o dijagnostičoj vrijednosti TTE i TEE u otkrivanju AAS. U ispitivanoj skupini  bila su 53 bolesnika s AAS, od toga 28 muškaraca i 25 žena, prosječne dobi 58,2 godine. Akutna disekcija torakalne aorte ustanovlejna je u 43 bolesnika, akutni intramuralni hematom u 10 i penetrantni aterosklerotični ulkus u 1 bolesnika u skupini s intramuralnim hematomom. Osim ehokardiografije dijagnoza AAS potvrđena je još najmanje jednom dijagnostičkom  metodom. Transtorakalnom ehokardiografijom dijagnosticiran je AAS u 50% bolesnika, a transezofagusnom ehokardiografijom u 100% bolesnika, razlika je statistički značajna (p

Penetrantni aterosklerotični ulkus rezultat je progresivne erozije plaka i obično je lokalizirani defekt stijenke aorte, sliči ulkusu i probija sloj stijenke aorte koji nazivamo lamina elastika interna. Vrlo je važna procjena dijametra i dubine ulkusa zbog terapijskog pristupa. Ulkus dužine više od 2 cm i dubine više od 1 cm indikacija je za endovaskularnu implantaciju stent grafta ili za kiruršku terapiju zbog izbjegavanja rupture aorte.

Kod usporedbe skupine bolesnika s akutnom disekcijom aorte i skupine bolesnika s akutnim intramuralnim hematomom možemo ustanoviti određene razlike. Usporedba 76 bolesnika s akutnom diskecijom silazne aorte sa skupinom 27 bolesnika s akutnim intramuralnim hematomom silazne aorte ustanovljne su ove razlike.  U skupini bolesnika s disekcijom aorte bilo je više hipertoničara (88%) i više žena (34%) nego u skupini bolesnika s intramuralnim hematomom (81%, 30%). Starijih od 70 godina bilo je nešto manje u skupini s disekcijom (35%)  nego u skupini s intramuralnim hematomom (37%). Broj bolesnika sa šećernom bolešću,  hiperlipidemijom, ishemijskom bolešću srca i cerebrovaskularnom bolešću bio je približno jednak u obje skupine bolesnika. Pleuralni izljev i širenje patološkog procesa prema distalno bilo je znatno učestalije u skupini s intramuralnim hematomom. Bolnička smrtnost bila značajno niža u skupini bolesnika s akutnim intramuralnim hematomom nego u skupini s akutnom disekcijom torakalne aorte.

U zaključku važno je naglasiti da je akutni intramuralni hematom urgentno stanje kao i akutna disekcija aorte. Način liječenja akutnog intramuralnog hematoma ovisi o lokalizaciji procesa kao što je i  kod akutne disekcije aorte. Kirurška terapija indicirana je ako je zahvaćena uzlazna aorta, a medikamentna terapija ili  implantacija strent grafta za silaznu aortu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]