Akutni aortni sindrom 2. dio

U prvom dijelu članka o akutnom aortnom sindromu (AAS) opisao sam sve tri sastavnice sindroma. U drugom dijelu članka opisati ću akutni intramuralni hematom aorte i navesti razlike između bolesnika s disekcijom aorte i onih s intramuralnim hematomom.

Akutni intramuralni hematom aorte je zdebljanje stijenke aorte koje nastaje zbog nakupljanja krvi i stvaranja hematoma unutar stijenke aorte. Intramuralni hematom aorte definiran je zadebljanjem stijenke aorte više od 7 mm i akumulacijom krvi između dva sloja stijenke aorte, a bez znakova za disekciju aorte. Zadebljanje stijenke aorte može biti cirkularnog ili polumjesečastog oblika u dužini od 1 do 20 cm.

Dijagnostički postupci za otkrivanje akutnog intramuralnog hematoma isti su kao za otkrivanje akutne disekcije aorte. Kod usporedbe dijagnostiče vrijednosti transtorakalne i transezofagusne ehokardiografije u otkrivanju AAS ustanovljena je prednost transezofagusne  ehokardiografije. Transtorakalna ehokardiografija daje često nepotpune i suboptimalne prikaze torakalne aorte, a značajno je ograničena u prikazu silaznog dijela aorte. Zbog  ograničenja ove dijagnostičke metode patološke promjene silaznog dijela aorte nije moguće ustanoviti.

Transezofagusna ehokardiografija (TEE) nema navedenih ograničenja i njome možemo dobiti prikaz cijele torakalne aorte. Danas je TEE prihvaćena kao dijagnostička metoda prve razine engl. „ first level “ za otkrivanje AAS. Prije nekoliko godina završio sam istraživanje o dijagnostičoj vrijednosti TTE i TEE u otkrivanju AAS. U ispitivanoj skupini  bila su 53 bolesnika s AAS, od toga 28 muškaraca i 25 žena, prosječne dobi 58,2 godine. Akutna disekcija torakalne aorte ustanovlejna je u 43 bolesnika, akutni intramuralni hematom u 10 i penetrantni aterosklerotični ulkus u 1 bolesnika u skupini s intramuralnim hematomom. Osim ehokardiografije dijagnoza AAS potvrđena je još najmanje jednom dijagnostičkom  metodom. Transtorakalnom ehokardiografijom dijagnosticiran je AAS u 50% bolesnika, a transezofagusnom ehokardiografijom u 100% bolesnika, razlika je statistički značajna (p

Penetrantni aterosklerotični ulkus rezultat je progresivne erozije plaka i obično je lokalizirani defekt stijenke aorte, sliči ulkusu i probija sloj stijenke aorte koji nazivamo lamina elastika interna. Vrlo je važna procjena dijametra i dubine ulkusa zbog terapijskog pristupa. Ulkus dužine više od 2 cm i dubine više od 1 cm indikacija je za endovaskularnu implantaciju stent grafta ili za kiruršku terapiju zbog izbjegavanja rupture aorte.

Kod usporedbe skupine bolesnika s akutnom disekcijom aorte i skupine bolesnika s akutnim intramuralnim hematomom možemo ustanoviti određene razlike. Usporedba 76 bolesnika s akutnom diskecijom silazne aorte sa skupinom 27 bolesnika s akutnim intramuralnim hematomom silazne aorte ustanovljne su ove razlike.  U skupini bolesnika s disekcijom aorte bilo je više hipertoničara (88%) i više žena (34%) nego u skupini bolesnika s intramuralnim hematomom (81%, 30%). Starijih od 70 godina bilo je nešto manje u skupini s disekcijom (35%)  nego u skupini s intramuralnim hematomom (37%). Broj bolesnika sa šećernom bolešću,  hiperlipidemijom, ishemijskom bolešću srca i cerebrovaskularnom bolešću bio je približno jednak u obje skupine bolesnika. Pleuralni izljev i širenje patološkog procesa prema distalno bilo je znatno učestalije u skupini s intramuralnim hematomom. Bolnička smrtnost bila značajno niža u skupini bolesnika s akutnim intramuralnim hematomom nego u skupini s akutnom disekcijom torakalne aorte.

U zaključku važno je naglasiti da je akutni intramuralni hematom urgentno stanje kao i akutna disekcija aorte. Način liječenja akutnog intramuralnog hematoma ovisi o lokalizaciji procesa kao što je i  kod akutne disekcije aorte. Kirurška terapija indicirana je ako je zahvaćena uzlazna aorta, a medikamentna terapija ili  implantacija strent grafta za silaznu aortu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]