Angina pektoris

Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja, pritiska, pečenja ili težine u prsima, a uzrokovan je ishemijom miokarda (srčanog mišića). Stabilnu anginu pektoris karakterizira bol koja ne mijenja jačinu.

Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja, pritiska, pečenja ili težine u prsima, a uzrokovan je ishemijom miokarda (srčanog mišića).
Stabilnu anginu pektoris karakterizira bol koja ne mijenja jačinu, učestalost ni trajanje u posljednja dva mjeseca. Vodeći simptom je bol, najčešće lokalizirana u središtu prsnog koša , ispod prsne kosti.  Bolesnici je najčešće opisuju kao pritisak, težinu, stezanje ili pečenje, a intenzitet može varirati od blagih od vrlo teških. Može se širiti u lijevo rame, duž unutrašnje strane lijeve ruke, vrat i donju čeljust, rjeđe u desno rame i ruku, a katkad se širi u leđa i u epigastrij. Obično se javlja u naporu, ali i nakon obilna obroka ili pri izlasku na hladnoću. Traje oko 1-5 minuta i prestaje kada se ukloni napor ili drugi činitelji koji su izazvali anginu ili kada bolesnik uzme nitroglicerol.
Standardna metoda za otkrivanje angine i određivanje težine ishemije kod već utvrđene koronarne bolesti je kontrolirani test opterećenja koji se izvodi uz registraciju elektrokardiograma i kontinuirano mjerenje krvnog tlaka. Karakteristične EKG promjene koje govore za ishemiju su depresija ST- segmenta horizontalnog ili silaznoga toka više od 1 mm u trajanju od barem 0.08 s u najmanjeg tri uzastopne kontrakcije srca.
U liječenju akutnog napada obično se koristi nitroglicerol (gliceriltrinitrat) sublingvalno u dozi od 0.3 do 0.6 mg , a terapijski učinak nastaje unutar dvije minute. U prevenciji daljnjih napada mogu se koristiti nitrati s produženim djelovanjem, blokatoir betaadrenergičnih receptora koji smanjuju potrebe miokarda za kisikom, inhibitori kalcijskih kanala koji relaksiranu koronarne arterije, smanjuju snagu  kontrakcije lijevog ventrikula, a time i potrebu miokarda za kisikom. Također se daju i antiagregacijski lijekovi poput acetilsalicilne kiseline kako bi se spriječila akutizacija stabilne angine i njen prijelaz u nestabilnu ili nastanak akutnog infarkta miokarda.
Nestabilna angina pektoris je prijelazni sindrom između stabilne angine i akutnog infarkta miokarda. Tu spadaju svaka novonastala, teška angina koju izaziva i najmanji napor (inicijalna angina), angina u kojoj se simptomi stalno pogoršavaju, promjenjiva su intenziteta i trajanja (progresivna angina) i angina koja se javlja u mirovanju.

Prinzmetalova angina je rijedak oblik angine koji nastaje zbog spazma velikih ili srednje velikih koronarnih arterija, a obično se javlja na aterosklerotski promijenjenim arterijama. Češće se javlja kod žena do 50 godina života, napad se uglavnom pojavljuje u mirovanju, bol je jačeg intenziteta nego kod angine u naporu, traju dulje i uglavnom se javljaju noću. U EKG- u tipična je elevacija ST- segmenta, a u testu opterećenja bol i elevacija St- segmenta često se javljaju nakon prestanka napora. Blokatori betaadrenergičkih receptora su kontraindicirani jer mogu povisiti tonus koronarnih arterija i pogoršati anginu. Odluka o načinu liječenja donosi se nakon provedene koronarografije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]