Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja, pritiska, pečenja ili težine u prsima, a uzrokovan je ishemijom miokarda (srčanog mišića). Stabilnu anginu pektoris karakterizira bol koja ne mijenja jačinu.

Angina pektoris je klinički sindrom karakteriziran osjećajem stezanja, pritiska, pečenja ili težine u prsima, a uzrokovan je ishemijom miokarda (srčanog mišića).
Stabilnu anginu pektoris karakterizira bol koja ne mijenja jačinu, učestalost ni trajanje u posljednja dva mjeseca. Vodeći simptom je bol, najčešće lokalizirana u središtu prsnog koša , ispod prsne kosti.  Bolesnici je najčešće opisuju kao pritisak, težinu, stezanje ili pečenje, a intenzitet može varirati od blagih od vrlo teških. Može se širiti u lijevo rame, duž unutrašnje strane lijeve ruke, vrat i donju čeljust, rjeđe u desno rame i ruku, a katkad se širi u leđa i u epigastrij. Obično se javlja u naporu, ali i nakon obilna obroka ili pri izlasku na hladnoću. Traje oko 1-5 minuta i prestaje kada se ukloni napor ili drugi činitelji koji su izazvali anginu ili kada bolesnik uzme nitroglicerol.
Standardna metoda za otkrivanje angine i određivanje težine ishemije kod već utvrđene koronarne bolesti je kontrolirani test opterećenja koji se izvodi uz registraciju elektrokardiograma i kontinuirano mjerenje krvnog tlaka. Karakteristične EKG promjene koje govore za ishemiju su depresija ST- segmenta horizontalnog ili silaznoga toka više od 1 mm u trajanju od barem 0.08 s u najmanjeg tri uzastopne kontrakcije srca.
U liječenju akutnog napada obično se koristi nitroglicerol (gliceriltrinitrat) sublingvalno u dozi od 0.3 do 0.6 mg , a terapijski učinak nastaje unutar dvije minute. U prevenciji daljnjih napada mogu se koristiti nitrati s produženim djelovanjem, blokatoir betaadrenergičnih receptora koji smanjuju potrebe miokarda za kisikom, inhibitori kalcijskih kanala koji relaksiranu koronarne arterije, smanjuju snagu  kontrakcije lijevog ventrikula, a time i potrebu miokarda za kisikom. Također se daju i antiagregacijski lijekovi poput acetilsalicilne kiseline kako bi se spriječila akutizacija stabilne angine i njen prijelaz u nestabilnu ili nastanak akutnog infarkta miokarda.
Nestabilna angina pektoris je prijelazni sindrom između stabilne angine i akutnog infarkta miokarda. Tu spadaju svaka novonastala, teška angina koju izaziva i najmanji napor (inicijalna angina), angina u kojoj se simptomi stalno pogoršavaju, promjenjiva su intenziteta i trajanja (progresivna angina) i angina koja se javlja u mirovanju.

Prinzmetalova angina je rijedak oblik angine koji nastaje zbog spazma velikih ili srednje velikih koronarnih arterija, a obično se javlja na aterosklerotski promijenjenim arterijama. Češće se javlja kod žena do 50 godina života, napad se uglavnom pojavljuje u mirovanju, bol je jačeg intenziteta nego kod angine u naporu, traju dulje i uglavnom se javljaju noću. U EKG- u tipična je elevacija ST- segmenta, a u testu opterećenja bol i elevacija St- segmenta često se javljaju nakon prestanka napora. Blokatori betaadrenergičkih receptora su kontraindicirani jer mogu povisiti tonus koronarnih arterija i pogoršati anginu. Odluka o načinu liječenja donosi se nakon provedene koronarografije.