Aritmija

Možda ste ponekad osjetili kako vam srce pojačano udara, lepršanje u grudima ili nepravilan srčani rad. Ovakve tegobe mogu trajati svega par sekundi, a možete ih osjetiti u vratu ili grlu. Ovakvi simptomi mogu djelovati uznemirujuće i alarmantno, ali su u većini slučajeva bezazleni.

Čujete li vlastito srce kako radi?

Možda ste ponekad osjetili kako vam srce pojačano udara, lepršanje u grudima ili nepravilan srčani rad. Ovakve tegobe mogu trajati svega par sekundi, a možete ih osjetiti u vratu ili grlu.
Ovakvi simptomi mogu djelovati uznemirujuće i alarmantno, ali su u većini slučajeva bezazleni i ne upućuju na veći problem odnosno većinom nisu udruženi s težom srčanom bolesti.
Ponekad možete osjetiti kao da u srčanim otkucajima ponestane poneki otkucaj odnosno kao da se jedan viška umetne u pravilan slijed. Najčešće je za ovakvu pojavu odgovorna ekstrasistolija koja u većini slučajeva ne upućuje na teže srčano oboljenje.
S druge strane nepravilan srčani rad može upućivati na ozbiljniji srčani problem.
Trudnoća, faze u menstrualnom ciklusu ili pak menopauzalno doba može biti udruženo s osjećajem  nepravilnog srčanog  rada.
Nepravilan srčani  rad može biti potaknut stresnim životnim stilom. Opetovane stresne situacije dovode  do navale adrenalina koji u konačnici može potaknuti razvoj nepravilnog srčanog rada, po različitim tipovima. Isto može biti izazvano pušenjem cigareta, velikom količinom popijenog kofeina ili pak drugih kemijskih stimulusa.
Panični napadaji mogu biti uzrokom ovakvih pojava. Tada je nepravilan srčani rad udružen s napadom intenzivnog osjećaja straha.
Ponekad nepravilan srčani rad može biti uzrokovan lijekovima. Neki lijekovi kao što su pojedini lijekovi za bronhalnu astmu ili lijekovi za liječenje bolesti štitnjače, mogu za svoju nuspojavu imati ubrzan ili nepravilan srčani rad.

Postavlje se pitanje kada se trebate zabrinuti ako osjetite nepravilan srčani rad?

Ako osjećate da su vam napadaji sve češći  ili pak ako su udruženi s gubitkom svijesti, omaglicama ili vrtoglavicama, tada vam je zasigurno potreban liječnički pregled.  Isto tako ako uz nepravilan srčani rad osjetite nedostatak zraka ili bol u prsištu. U tom slučaju vaš problem može biti aritmija što predstavlja srčanu bolest samu za sebe ili s druge strane aritmija može biti udružena s dodatnom srčanom bolesti.
Aritmije se javljaju u nepravilnom slijedu i učestalosti.  Napadaji mogu biti kratki i trajati par desetaka sekundi ili s druge strane mogu trajati satima.  Elektrokardiogram (EKG) je jednostavna i široko dostupna pretraga  kojom se može potvrduti ili isključiti aritmija. EKG može biti uredan  ako nije snimljen u toku napadaja aritmije. U tim slučajevima postoje dodatne dijagnostičke metode kojima se liječnici služe kako bi otkrili aritmiju. O tipovima aritmija i dijagnostičkim metodama čitajte u našim drugim tekstovima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

CT urografija

Kako izliječiti urinarnu infekciju koja se stalno ponavlja?

Alergija na sunce

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

Alzheimerova bolest

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Glavić penisa

Molim Vas savjet za osjetljivost glavića penisa

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?