Možda ste ponekad osjetili kako vam srce pojačano udara, lepršanje u grudima ili nepravilan srčani rad. Ovakve tegobe mogu trajati svega par sekundi, a možete ih osjetiti u vratu ili grlu. Ovakvi simptomi mogu djelovati uznemirujuće i alarmantno, ali su u većini slučajeva bezazleni.

Čujete li vlastito srce kako radi?

Možda ste ponekad osjetili kako vam srce pojačano udara, lepršanje u grudima ili nepravilan srčani rad. Ovakve tegobe mogu trajati svega par sekundi, a možete ih osjetiti u vratu ili grlu.
Ovakvi simptomi mogu djelovati uznemirujuće i alarmantno, ali su u većini slučajeva bezazleni i ne upućuju na veći problem odnosno većinom nisu udruženi s težom srčanom bolesti.
Ponekad možete osjetiti kao da u srčanim otkucajima ponestane poneki otkucaj odnosno kao da se jedan viška umetne u pravilan slijed. Najčešće je za ovakvu pojavu odgovorna ekstrasistolija koja u većini slučajeva ne upućuje na teže srčano oboljenje.
S druge strane nepravilan srčani rad može upućivati na ozbiljniji srčani problem.
Trudnoća, faze u menstrualnom ciklusu ili pak menopauzalno doba može biti udruženo s osjećajem  nepravilnog srčanog  rada.
Nepravilan srčani  rad može biti potaknut stresnim životnim stilom. Opetovane stresne situacije dovode  do navale adrenalina koji u konačnici može potaknuti razvoj nepravilnog srčanog rada, po različitim tipovima. Isto može biti izazvano pušenjem cigareta, velikom količinom popijenog kofeina ili pak drugih kemijskih stimulusa.
Panični napadaji mogu biti uzrokom ovakvih pojava. Tada je nepravilan srčani rad udružen s napadom intenzivnog osjećaja straha.
Ponekad nepravilan srčani rad može biti uzrokovan lijekovima. Neki lijekovi kao što su pojedini lijekovi za bronhalnu astmu ili lijekovi za liječenje bolesti štitnjače, mogu za svoju nuspojavu imati ubrzan ili nepravilan srčani rad.

Postavlje se pitanje kada se trebate zabrinuti ako osjetite nepravilan srčani rad?

Ako osjećate da su vam napadaji sve češći  ili pak ako su udruženi s gubitkom svijesti, omaglicama ili vrtoglavicama, tada vam je zasigurno potreban liječnički pregled.  Isto tako ako uz nepravilan srčani rad osjetite nedostatak zraka ili bol u prsištu. U tom slučaju vaš problem može biti aritmija što predstavlja srčanu bolest samu za sebe ili s druge strane aritmija može biti udružena s dodatnom srčanom bolesti.
Aritmije se javljaju u nepravilnom slijedu i učestalosti.  Napadaji mogu biti kratki i trajati par desetaka sekundi ili s druge strane mogu trajati satima.  Elektrokardiogram (EKG) je jednostavna i široko dostupna pretraga  kojom se može potvrduti ili isključiti aritmija. EKG može biti uredan  ako nije snimljen u toku napadaja aritmije. U tim slučajevima postoje dodatne dijagnostičke metode kojima se liječnici služe kako bi otkrili aritmiju. O tipovima aritmija i dijagnostičkim metodama čitajte u našim drugim tekstovima.