Aritmija

Možda ste ponekad osjetili kako vam srce pojačano udara, lepršanje u grudima ili nepravilan srčani rad. Ovakve tegobe mogu trajati svega par sekundi, a možete ih osjetiti u vratu ili grlu. Ovakvi simptomi mogu djelovati uznemirujuće i alarmantno, ali su u većini slučajeva bezazleni.

Čujete li vlastito srce kako radi?

Možda ste ponekad osjetili kako vam srce pojačano udara, lepršanje u grudima ili nepravilan srčani rad. Ovakve tegobe mogu trajati svega par sekundi, a možete ih osjetiti u vratu ili grlu.
Ovakvi simptomi mogu djelovati uznemirujuće i alarmantno, ali su u većini slučajeva bezazleni i ne upućuju na veći problem odnosno većinom nisu udruženi s težom srčanom bolesti.
Ponekad možete osjetiti kao da u srčanim otkucajima ponestane poneki otkucaj odnosno kao da se jedan viška umetne u pravilan slijed. Najčešće je za ovakvu pojavu odgovorna ekstrasistolija koja u većini slučajeva ne upućuje na teže srčano oboljenje.
S druge strane nepravilan srčani rad može upućivati na ozbiljniji srčani problem.
Trudnoća, faze u menstrualnom ciklusu ili pak menopauzalno doba može biti udruženo s osjećajem  nepravilnog srčanog  rada.
Nepravilan srčani  rad može biti potaknut stresnim životnim stilom. Opetovane stresne situacije dovode  do navale adrenalina koji u konačnici može potaknuti razvoj nepravilnog srčanog rada, po različitim tipovima. Isto može biti izazvano pušenjem cigareta, velikom količinom popijenog kofeina ili pak drugih kemijskih stimulusa.
Panični napadaji mogu biti uzrokom ovakvih pojava. Tada je nepravilan srčani rad udružen s napadom intenzivnog osjećaja straha.
Ponekad nepravilan srčani rad može biti uzrokovan lijekovima. Neki lijekovi kao što su pojedini lijekovi za bronhalnu astmu ili lijekovi za liječenje bolesti štitnjače, mogu za svoju nuspojavu imati ubrzan ili nepravilan srčani rad.

Postavlje se pitanje kada se trebate zabrinuti ako osjetite nepravilan srčani rad?

Ako osjećate da su vam napadaji sve češći  ili pak ako su udruženi s gubitkom svijesti, omaglicama ili vrtoglavicama, tada vam je zasigurno potreban liječnički pregled.  Isto tako ako uz nepravilan srčani rad osjetite nedostatak zraka ili bol u prsištu. U tom slučaju vaš problem može biti aritmija što predstavlja srčanu bolest samu za sebe ili s druge strane aritmija može biti udružena s dodatnom srčanom bolesti.
Aritmije se javljaju u nepravilnom slijedu i učestalosti.  Napadaji mogu biti kratki i trajati par desetaka sekundi ili s druge strane mogu trajati satima.  Elektrokardiogram (EKG) je jednostavna i široko dostupna pretraga  kojom se može potvrduti ili isključiti aritmija. EKG može biti uredan  ako nije snimljen u toku napadaja aritmije. U tim slučajevima postoje dodatne dijagnostičke metode kojima se liječnici služe kako bi otkrili aritmiju. O tipovima aritmija i dijagnostičkim metodama čitajte u našim drugim tekstovima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]