Bol u prsima 3. dio

U novom članku želio sam navesti nekoliko primjera boli u psima iz dugogodišnje liječničke prakse. U opisanim slučajevima bol u prsima nije bila uzrokovana bolestima srca.

U novom članku želio sam navesti nekoliko primjera boli u psima iz dugogodišnje liječničke prakse. U opisanim slučajevima bol u prsima nije bila uzrokovana bolestima srca. Nadam se da će ovi primjeri pomoći većem broju čitatelja da nađu odgovore na neka pitanja u svezi boli u prsima, a  koja ih zaokupljaju i zbog kojih su zabrinuti i boje se za svoje zdravlje.

Prvi primjer: U hitnu službu Doma zdravlja u nekoliko navrata dolazio je muškarac srednje dobi, prekomjerne tjelesne težine, pušač do 20 cigareta na dan zbog osjećaja boli u gornjem dijelu trbuha sa širenjem u sredinu prsiju. Bol je bila trajanja od par minuta do nekoliko sati. Upućen je u hitnu službu bolnice, a temeljem anamneze, kliničkog pregleda i učinjenih dijagnostičkih postupaka isključena je bolest srca, a ustanovljeni su žučni kamenci koji su uzrokovali bol u gornjem dijelu trbuha i u prsima. U bolesnika je kasnije učinjena operacija žučnih kamenaca i nakon toga nije osjećao bol u gornjem dijelu trbuha niti u prsima.

Drugi promjer: Mlada djevojka u dobi od 22 godine, primjerene tjelesne težine, ne puši,  dolazi u hitnu službu bolnice radi boli u prsima trajanja više sati. Bol u prsima javlja se neovisno o tjelesnim naporima ili o stresnim situacijama. Učinjenom dijagnostičkom obradom isključena je bolest srca kao uzrok boli u prsima. Dijagnosticiran je tumor u sredoprsju koji je uzrokovao bol u prsima radi kompresije okolnih struktura. Dijagnostičkim postupcima ustanovilo se da se radi o malignom limfomu.

Treći primjer: Mlađi muškarac, pušač, s prekomjernom tjelesnom težinom, po zanimanju vozač kamiona dolazi u hitnu službu bolnice radi boli u prsima sa širenjem u lijevo rame. Bol je trajanja više sati. Dan prije dolaska u bolnicu vozio je kamion više sati i imao je otvoren prozor kabine kamiona. Višesatno izlaganje mišića ramena i prsnog koša strujanju hladnog zraka kroz otvoreni prozor uzrokovalao je bol u prsima i u lijevom ramenu.Dijagnostičim pretragama isključena je bolest srca kao uzrok boli u prsima. Bol je prestala nakon primjene analgetika.

Četvrti primjer: U hitnu službu bolnice radi jake boli u prsima sa širenjem u leđa došla je žena srednje dobi, primjerene tjelesne težine, nepušač s urednim vrijednostima krvnog tlaka. Bol je trajanja par sati, a slične tegobe imala je prije mjesec dana, uzela je lijek protiv boli i nije tražila liječničku pomoć. Ovaj put bol nije prestala na analgetik, naprotiv pojačavao se intenzitet boli. Dijagnostičkim pretragama isključen je akutni infarkt miokarda, a ustanovljeno je proširenje i disekcija torakalne aorte. Nakon ugradnje stent grafta u torakalnu aortu bol u prsima i u leđima je prestala i bolesnica se dobro osjećala. Tijekom praćenja bolesnica je bez tegoba i bez poteškoća obavlja svoje svakodnevne poslove.

Namjera mi je bila u ovom članku pokazati na nekoliko primjera kako različite bolesti prsnog koša i trbuha mogu uzrokovati bol u prsima. Pažljivim prikupljanjem anamnestičkih podataka, kliničkim pregledom i dijagnostičkim procedurama mogu se ustanoviti i ostali nekardiogeni uzroci boli u prsima. Za liječnika je važno da pacijent detaljno opiše svoje tegobe u ovom slučaju bol u prsima ili leđima što se tiče početka i trajanja boli ili što konkretno izaziva ili pojačava bol. Ovi anamnestički podaci su od velike koristi za indiciranje ciljanih dijagnostičkih procedura u svrhu dijagnoze i liječenja boli prsima.
Zbog brojnih komentara i pitanja naših čitatelja o boli u prsima htio bih naglasiti da osim bolesti srca i krvnih žila, promjene na drugim organima u prsnom košu, promjene na zglobovima i mišićima prsnog koša te bolesti želuca i dvanaesnika i bolesti žučnog mjehura također mogu uzrokovati bol u prsima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet