Bol u prsima 3. dio

U novom članku želio sam navesti nekoliko primjera boli u psima iz dugogodišnje liječničke prakse. U opisanim slučajevima bol u prsima nije bila uzrokovana bolestima srca.

U novom članku želio sam navesti nekoliko primjera boli u psima iz dugogodišnje liječničke prakse. U opisanim slučajevima bol u prsima nije bila uzrokovana bolestima srca. Nadam se da će ovi primjeri pomoći većem broju čitatelja da nađu odgovore na neka pitanja u svezi boli u prsima, a  koja ih zaokupljaju i zbog kojih su zabrinuti i boje se za svoje zdravlje.

Prvi primjer: U hitnu službu Doma zdravlja u nekoliko navrata dolazio je muškarac srednje dobi, prekomjerne tjelesne težine, pušač do 20 cigareta na dan zbog osjećaja boli u gornjem dijelu trbuha sa širenjem u sredinu prsiju. Bol je bila trajanja od par minuta do nekoliko sati. Upućen je u hitnu službu bolnice, a temeljem anamneze, kliničkog pregleda i učinjenih dijagnostičkih postupaka isključena je bolest srca, a ustanovljeni su žučni kamenci koji su uzrokovali bol u gornjem dijelu trbuha i u prsima. U bolesnika je kasnije učinjena operacija žučnih kamenaca i nakon toga nije osjećao bol u gornjem dijelu trbuha niti u prsima.

Drugi promjer: Mlada djevojka u dobi od 22 godine, primjerene tjelesne težine, ne puši,  dolazi u hitnu službu bolnice radi boli u prsima trajanja više sati. Bol u prsima javlja se neovisno o tjelesnim naporima ili o stresnim situacijama. Učinjenom dijagnostičkom obradom isključena je bolest srca kao uzrok boli u prsima. Dijagnosticiran je tumor u sredoprsju koji je uzrokovao bol u prsima radi kompresije okolnih struktura. Dijagnostičkim postupcima ustanovilo se da se radi o malignom limfomu.

Treći primjer: Mlađi muškarac, pušač, s prekomjernom tjelesnom težinom, po zanimanju vozač kamiona dolazi u hitnu službu bolnice radi boli u prsima sa širenjem u lijevo rame. Bol je trajanja više sati. Dan prije dolaska u bolnicu vozio je kamion više sati i imao je otvoren prozor kabine kamiona. Višesatno izlaganje mišića ramena i prsnog koša strujanju hladnog zraka kroz otvoreni prozor uzrokovalao je bol u prsima i u lijevom ramenu.Dijagnostičim pretragama isključena je bolest srca kao uzrok boli u prsima. Bol je prestala nakon primjene analgetika.

Četvrti primjer: U hitnu službu bolnice radi jake boli u prsima sa širenjem u leđa došla je žena srednje dobi, primjerene tjelesne težine, nepušač s urednim vrijednostima krvnog tlaka. Bol je trajanja par sati, a slične tegobe imala je prije mjesec dana, uzela je lijek protiv boli i nije tražila liječničku pomoć. Ovaj put bol nije prestala na analgetik, naprotiv pojačavao se intenzitet boli. Dijagnostičkim pretragama isključen je akutni infarkt miokarda, a ustanovljeno je proširenje i disekcija torakalne aorte. Nakon ugradnje stent grafta u torakalnu aortu bol u prsima i u leđima je prestala i bolesnica se dobro osjećala. Tijekom praćenja bolesnica je bez tegoba i bez poteškoća obavlja svoje svakodnevne poslove.

Namjera mi je bila u ovom članku pokazati na nekoliko primjera kako različite bolesti prsnog koša i trbuha mogu uzrokovati bol u prsima. Pažljivim prikupljanjem anamnestičkih podataka, kliničkim pregledom i dijagnostičkim procedurama mogu se ustanoviti i ostali nekardiogeni uzroci boli u prsima. Za liječnika je važno da pacijent detaljno opiše svoje tegobe u ovom slučaju bol u prsima ili leđima što se tiče početka i trajanja boli ili što konkretno izaziva ili pojačava bol. Ovi anamnestički podaci su od velike koristi za indiciranje ciljanih dijagnostičkih procedura u svrhu dijagnoze i liječenja boli prsima.
Zbog brojnih komentara i pitanja naših čitatelja o boli u prsima htio bih naglasiti da osim bolesti srca i krvnih žila, promjene na drugim organima u prsnom košu, promjene na zglobovima i mišićima prsnog koša te bolesti želuca i dvanaesnika i bolesti žučnog mjehura također mogu uzrokovati bol u prsima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]