Kardiovaskularni čimbenici rizika istodobno su čimbenici rizika za zloćudne bolesti.

 Rezultati brojnih studija pokazuju povezanost između šećerne bolesti i zloćudnih bolesti.

Studije objavljene prije više godina dokazale su povezanost između šećerne bolesti i nekih vrsta karcinoma. Tako je ustanovljena povezanost između dijabetesa i karcinoma dojke, endometrija, bubrega, jednjaka, gušterače, žučnog mjehura i kolorektalnog karcinoma. Novije studije od kojih su neke opservacijske, a druge  meta-analize ustanovile su povezanost između šećerne bolesti tipa 2 i karcinoma dojke, debelog crijeva i endometrija. Utjecaj šećerne bolesti ma kardiovaskularne i zloćudne bolesti može se objasniti preko više mehanizama djelovanja koji uključuju hiperinzulinemiju, hiperglikemiju, inzulinu sličan faktor rasta i inflamaciju. Smatra se da središnju ulogu ima povišena razina inzulinu sličnog faktora rasta koji djeluje na proliferaciju stanica i potiče inzulinsku rezistenciju koja je uključena u patogenezu šećerne bolesti uz kompleksnu interakciju između inflamacije i kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti.

Rezultati opservacijskih studija  o povezanosti arterijske hipertenzije i zloćudnih bolesti još uvijek su heterogeni. Arterijska  hipertenzija povezana je s brojnim vrstama karcinoma, ustanovljena je osobito jaka povezanost s karcinomom bubrega. U bolesnika s arterijskom hipertenzijom povišena je razina endotelnog faktora rasta koji inducira stvaranje nove vaskulature tj. djeluje na angiogenezu. Također je važan angiotenzin II kao ključni hormon u vazokonstrikciji u hipertoničara koji stimulira stvaranje vaskularnog endotelnog faktora rasta. Povišena razina ovog faktora rasta djeluje na nastanak i progresiju karcinoma. Poznato je da arterijska hipertenzija dovodi do oštećenja endotela arterija preko oksidacijskog stresa što je također povezano s karcinogenezom. Ovaj mehanizam djelovanja ukazuje na još jednu moguću međusobnu povezanost bolesti srca i krvnih žila i zloćudnih bolesti.

Pušenje cigareta vrlo je opasan čimbenik rizika za zloćudne bolesti. Duhanski dim koji udišu pušači pa tako i pasivni pušači u zatvorenim prostorima sadrži brojne iritanse, kancerogene i proinflamatorne tvari. Nikotin igra značajnu ulogu u patogenezi bolesti srca i krvnih žila i zloćudnih bolesti.

Što se tiče nezdrave prehrane i zloćudnih bolesti rezultati istraživanja pokazuju povezanost između hrane i nekih vrsta karcinoma. Postoji uzročna povezanost između aflatoksina u hrani i karcinoma jetre zatim  beta-karotena u hrani i karcinoma pluća. Promjene u prehrambenim navikama i konzumiranje zdrave hrane rezultira sa smanjenjem incidencije pojedinih vrsta karcinoma. Konzumiranje pretjeranih količina alkoholnih pića povezano je s nastankom orofaringealnog karcinoma, karcinoma ždrijela, jednjaka, jetre, debelog crijeva i dojke.

Tjelesna neaktivnost također je povezana s nastankom zloćudnih bolesti. Tjelesna neaktivnost vrlo često je udružena s nezdravom prehranom, pretilosti i šećernom bolesti. Poznato je da je masno tkivo povezano s većom razinom nekih hormona kao što su inzulin, leptin i nekim biljezima inflamacije, a brojni od njih su potencijalno kancerogeni.

Dobro bi došla buduća istraživanja o povezanosti kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti za bolje razumijevanje interakcije između njih u cilju bolje prevencije, što ranije detekcije i primjene sigurnih i učinkovitih terapijskih strategija.

U zaključku možemo naglasiti da kronična inflamacija doprinosi nastanku bolesti srca i krvnih žila i zloćudnih bolesti preko pretilosti, šećerne bolesti, hiperlipidemije i arterijske hipertenzije. Kontrola čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila također smanjuje rizik nastanka zloćudnih bolesti.