Bolesti vena 3. dio

U trećem dijelu bolesti vena opisati ću kroničnu vensku insuficijenciju posttrombotski sindrom. Kronična venska insuficijencija ili posttrombotski sindrom trajni je poremećaj venske cirkulacije, a nastaje kao posljedica neučinkovitog liječenja.

U trećem dijelu bolesti vena opisati ću kroničnu vensku insuficijenciju – posttrombotski sindrom. Kronična venska insuficijencija ili posttrombotski sindrom trajni je poremećaj venske cirkulacije, a nastaje kao posljedica neučinkovitog liječenja duboke venske tromboze. Ovaj poremećaj venske cirkulacije obično zahvaća noge, a irevrzibilan je i lokalnog je karaktera. Karakteriziran je promjenama na koži u vidu hiperpigmentacije i ekcema, otokom nogu i proširenim tj. varikozitetnim venama.
Oštećenje venskih zalistaka u dubokom i u površnom venskom sustavu uzrokuje nefiziološki smjer strujanja krvi i povišenje tlaka u venama. Uslijed toga krv se iz dubokog venskog sustava vraća u površni venski sustav i uzrokuje proširenje površnih vena odnosno varikozitetne vene. Otok nogu je izraženiji preko dana, nakon kraćeg ležanja otok je obično manje izražen, a ujutro obično otok potpuno nestane. Osim otoka nogu bolesnici mogu imati i osjećaj težine u nogama, bol u nogama i svrbež kože. Mogu biti izražene trofičke promjene kože i potkožnog tkiva  s nastankom ulkusa i krvarenja zbog oštećenja stijenke vene. Ulkusi su najčešće lokalizirani u području gležnjeva ili na donjoj trećini potkoljenice. Uslijed trofičkih promjena kože i erozije kože često nastaju sekundarne infekcije ulkusa čije je liječenje dugotrajno i mukotrpno.
Dijagnozu kronične venske insuficijencije odnosno posttrombotskog sindroma nogu postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ehosonografska pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ova dijagnostička metoda može s vrlo visokom sigurnošću ustanoviti mjesta patoloških promjena u krvnim žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Dijagnostičkim postupcima potrebno je isključiti ili potvrditi i ostale uzroke otoka nogu kao što su bolesti bubrega i zatajenje srca. Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.
U procesu liječenja kronične venske insuficijencije ili posttrombotskog sindroma sudjeluje prema potrebi internist, angiolog, dermatolog, vaskularni kirurg i kirurg specijalist plastične kirurgije. Mogućnosti liječenja kronične venske insuficijencije ili posttrombotskog sindroma  su  medikamentima i primjenom elastično-kompresivnih zavoja ili čarapa. Od medikamentne terapije valja spomenuti terapiju u obliku obloga otopina lijekova ili krema koje se primjenjuju lokalno. U slučaju sekundarne infekcije kožnih promjena potrebna je antibiotska terapija prema antibiogramu. Cilj liječenja je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. Bolesnicima savjetujemo izbjegavanje dužeg stajanja ili sjedenja, a preporučamo tijekom dana kraća ležanja s nogama u povišenom položaju. Kirurg specijalist plastične kirurgije uključen je u kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje kronične venske insuficijencije odnosno posttrombotskog sindroma  nogu je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika, a liječenje može trajati i više godina uz suvremenu, kombiniranu i multidisciplinarnu terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]