Bolesti vena 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U trećem dijelu bolesti vena opisati ću kroničnu vensku insuficijenciju posttrombotski sindrom. Kronična venska insuficijencija ili posttrombotski sindrom trajni je poremećaj venske cirkulacije, a nastaje kao posljedica neučinkovitog liječenja.

U trećem dijelu bolesti vena opisati ću kroničnu vensku insuficijenciju – posttrombotski sindrom. Kronična venska insuficijencija ili posttrombotski sindrom trajni je poremećaj venske cirkulacije, a nastaje kao posljedica neučinkovitog liječenja duboke venske tromboze. Ovaj poremećaj venske cirkulacije obično zahvaća noge, a irevrzibilan je i lokalnog je karaktera. Karakteriziran je promjenama na koži u vidu hiperpigmentacije i ekcema, otokom nogu i proširenim tj. varikozitetnim venama.
Oštećenje venskih zalistaka u dubokom i u površnom venskom sustavu uzrokuje nefiziološki smjer strujanja krvi i povišenje tlaka u venama. Uslijed toga krv se iz dubokog venskog sustava vraća u površni venski sustav i uzrokuje proširenje površnih vena odnosno varikozitetne vene. Otok nogu je izraženiji preko dana, nakon kraćeg ležanja otok je obično manje izražen, a ujutro obično otok potpuno nestane. Osim otoka nogu bolesnici mogu imati i osjećaj težine u nogama, bol u nogama i svrbež kože. Mogu biti izražene trofičke promjene kože i potkožnog tkiva  s nastankom ulkusa i krvarenja zbog oštećenja stijenke vene. Ulkusi su najčešće lokalizirani u području gležnjeva ili na donjoj trećini potkoljenice. Uslijed trofičkih promjena kože i erozije kože često nastaju sekundarne infekcije ulkusa čije je liječenje dugotrajno i mukotrpno.
Dijagnozu kronične venske insuficijencije odnosno posttrombotskog sindroma nogu postavljamo temeljem anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka. U dijagnostičke postupke spada ehosonografska pretraga vena koja je danas u širokoj primjeni. Primjenom Dopplera i color ehosonografije mogu se ustanoviti patološke promjene u dubokom ili površinskom venskom sustavu. Ova dijagnostička metoda može s vrlo visokom sigurnošću ustanoviti mjesta patoloških promjena u krvnim žilama ili  promjene u okolini krvnih žila koje dovode do smetnji protoka kroz vene ili arterije. Dijagnostičkim postupcima potrebno je isključiti ili potvrditi i ostale uzroke otoka nogu kao što su bolesti bubrega i zatajenje srca. Nakon kliničkog pregleda i  dijagnostičkih procedura donosi se odluka o izboru najoptimalnije terapije.
U procesu liječenja kronične venske insuficijencije ili posttrombotskog sindroma sudjeluje prema potrebi internist, angiolog, dermatolog, vaskularni kirurg i kirurg specijalist plastične kirurgije. Mogućnosti liječenja kronične venske insuficijencije ili posttrombotskog sindroma  su  medikamentima i primjenom elastično-kompresivnih zavoja ili čarapa. Od medikamentne terapije valja spomenuti terapiju u obliku obloga otopina lijekova ili krema koje se primjenjuju lokalno. U slučaju sekundarne infekcije kožnih promjena potrebna je antibiotska terapija prema antibiogramu. Cilj liječenja je smanjenje ili uklanjanje simptoma bolesti, poboljšanje kvalitete života bolesnika i prevencija komplikacija. Bolesnicima savjetujemo izbjegavanje dužeg stajanja ili sjedenja, a preporučamo tijekom dana kraća ležanja s nogama u povišenom položaju. Kirurg specijalist plastične kirurgije uključen je u kirurško liječenja trofičkih ulkusa na nogama uz mogućnosti zatvaranja ulkusa transplantacijom kožnih režnjeva u nekih bolesnika. Liječenje kronične venske insuficijencije odnosno posttrombotskog sindroma  nogu je dugotrajno i mukotrpno te je potrebna jako dobra suradljivost između bolesnika i liječnika, a liječenje može trajati i više godina uz suvremenu, kombiniranu i multidisciplinarnu terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kirurški zahvat

Biopsija testisa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBiopsija testisa je urološka kirurška procedura koju izvode urolozi – androlozi, dakle oni urolozi koji su se subspecijalizirali andrologiju. Zahvat se izvodi u lokalnoj ili spinalnoj anesteziji i nije tehnički osobito zahtjevan, ali sam kirurški zahvat nije srž potrebe za subspecijalizacijom iz andrologije nego su to znanje u dijagnostici infertiliteta (neplodnosti) i postavljanju indikacije za […]

Glavobolja

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

Bol u leđima

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Regeneracija kože

Dekspantenol – moćan sastojak za njegu kože

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Penis

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]