Debljina kao čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti

Debljina predstavlja ne samo estetski problem, već je postala veliki javnozdravstveni problem zbog svoje povezanosti s različitim bolestima: arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti.

Debljina predstavlja ne samo estetski problem, već je postala veliki javnozdravstveni problem zbog svoje povezanosti s različitim bolestima: arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti, povišenom razinom masnoća u krvi, noćnim poremećajima disanja itd, odnosno, kardiovaskularnim (KV) bolestima.
U Republici Hrvatskoj je prema recentnim podacima 2/3 stanovništva prekomjerno teško ili pretilo. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, unatrag 30-ak godina, pretilost se udvostručila.

Za procjenu uhranjenosti široko je rasprostranjena upotreba tzv. indeksa tjelesne mase – ITM (eng. Body Mass Index – BMI) koji predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima koji se izračunava: ITM (kg/m2) =  tjelesna težina (kg) / tjelesna visina2 (m).
Prema Internacionalnoj radnoj skupini za debljinu (eng. International Obesity Task Force – IOTF), pomoću izračuna ITM određuje se stanje uhranjenosti na način da ako je ITM manji od 18.5 kg/m2, smatra se da je osoba pothranjena, od 18,5 do 25 kg/m2 da ima normalnu tjelesnu težinu, od 25 do 30 kg/m2 prekomjernu tjelesnu težinu, a kada je ITM veći 30 kg/m2, da je osoba debela ili pretila.
Prekomjerna tjelesna težina i debljina definiraju se kao suvišak masnog tkiva koji ugrožava zdravlje. Ovisno koji masno tkivo dominira postoje dva osnovna oblika pretilosti.

Centralni tip pretilosti ima nakupljanje masnog tkiva pretežno u gornjem dijelu tijela, tj. oko trbuha i zato se često označava kao pretilost u obliku «jabuke», naziva se još i androidna pretilost jer se češće javlja kod muškaraca.
Drugi oblik, glutealni tip pretilosti karakterističan je za žene, masno tkivo se nakuplja pretežno u donjem dijelu tijela, u području bedara, bokova i stražnjice, slično obliku „kruške“.

Oba tipa pretilosti su povezani s većom pojavnošću brojnih bolesti, ali prema današnjim spoznajama, centralni tip pretilosti je ipak opasniji jer je povezan dominatno s nakupljanjem visceralnog masnog tkiva koje utiče na metaboličke procese i potiče razvoj ateroskleroze.
Nedvojbeno je dokazano da centralni tip pretilosti značajno povećava rizik za KV bolesti, šećernu bolest tipa 2 i hipertenziju. Prema dostupnim podacima, smrtnost od KV bolesti u pacijenta s abdominalnom pretilošću za ¼ je veća u odnosu na pacijente bez abdominalne debljine.
Stoga i smjernice za prevenciju KV bolesti ističu važnost da ITM ne prelazi 25 i da opseg struka kod muškaraca ne prelazi 102 cm, a kod žena  88 cm. 
Glavni i najčešći razlog pretilosti leži u neskladu unosa kalorija i njihove potrošnje, a posebice u unosu visokokalorične hrane koja obiluje jednostavnim ugljikohidratima i zasićenim masnoćama. Povećani unos energije prati i sedentarni stil života tako da visok postotak pretilosti nije slučajna pojava.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da se debljina može prevenirati i liječiti, mukotrpno i teško, samo uz snažnu motiviranost svakog pacijenta,ali i da je u pacijenata čest gubitak volje uz odustajanje od zadanog cilja.

Postizanje i ostajanje na idealnoj tjelesnoj težini mora ostati u fokusu tijekom cijelog života. “Zdrave” prehrambene navike uz redovitu, rekreativnu tjelesnu aktivnost temelj su održavanja normalne tjelesne težine i prevencije debljanja.
Bez regulacije tjelesne težine nema dobre prevencije razvoja hipertenzije, šećerne bolesti, odnosno, KV bolesti koje su glavni uzrok smrtnosti u suvremenom svijetu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]