Debljina kao čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti

Debljina predstavlja ne samo estetski problem, već je postala veliki javnozdravstveni problem zbog svoje povezanosti s različitim bolestima: arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti.

Debljina predstavlja ne samo estetski problem, već je postala veliki javnozdravstveni problem zbog svoje povezanosti s različitim bolestima: arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti, povišenom razinom masnoća u krvi, noćnim poremećajima disanja itd, odnosno, kardiovaskularnim (KV) bolestima.
U Republici Hrvatskoj je prema recentnim podacima 2/3 stanovništva prekomjerno teško ili pretilo. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, unatrag 30-ak godina, pretilost se udvostručila.

Za procjenu uhranjenosti široko je rasprostranjena upotreba tzv. indeksa tjelesne mase – ITM (eng. Body Mass Index – BMI) koji predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima koji se izračunava: ITM (kg/m2) =  tjelesna težina (kg) / tjelesna visina2 (m).
Prema Internacionalnoj radnoj skupini za debljinu (eng. International Obesity Task Force – IOTF), pomoću izračuna ITM određuje se stanje uhranjenosti na način da ako je ITM manji od 18.5 kg/m2, smatra se da je osoba pothranjena, od 18,5 do 25 kg/m2 da ima normalnu tjelesnu težinu, od 25 do 30 kg/m2 prekomjernu tjelesnu težinu, a kada je ITM veći 30 kg/m2, da je osoba debela ili pretila.
Prekomjerna tjelesna težina i debljina definiraju se kao suvišak masnog tkiva koji ugrožava zdravlje. Ovisno koji masno tkivo dominira postoje dva osnovna oblika pretilosti.

Centralni tip pretilosti ima nakupljanje masnog tkiva pretežno u gornjem dijelu tijela, tj. oko trbuha i zato se često označava kao pretilost u obliku «jabuke», naziva se još i androidna pretilost jer se češće javlja kod muškaraca.
Drugi oblik, glutealni tip pretilosti karakterističan je za žene, masno tkivo se nakuplja pretežno u donjem dijelu tijela, u području bedara, bokova i stražnjice, slično obliku „kruške“.

Oba tipa pretilosti su povezani s većom pojavnošću brojnih bolesti, ali prema današnjim spoznajama, centralni tip pretilosti je ipak opasniji jer je povezan dominatno s nakupljanjem visceralnog masnog tkiva koje utiče na metaboličke procese i potiče razvoj ateroskleroze.
Nedvojbeno je dokazano da centralni tip pretilosti značajno povećava rizik za KV bolesti, šećernu bolest tipa 2 i hipertenziju. Prema dostupnim podacima, smrtnost od KV bolesti u pacijenta s abdominalnom pretilošću za ¼ je veća u odnosu na pacijente bez abdominalne debljine.
Stoga i smjernice za prevenciju KV bolesti ističu važnost da ITM ne prelazi 25 i da opseg struka kod muškaraca ne prelazi 102 cm, a kod žena  88 cm. 
Glavni i najčešći razlog pretilosti leži u neskladu unosa kalorija i njihove potrošnje, a posebice u unosu visokokalorične hrane koja obiluje jednostavnim ugljikohidratima i zasićenim masnoćama. Povećani unos energije prati i sedentarni stil života tako da visok postotak pretilosti nije slučajna pojava.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da se debljina može prevenirati i liječiti, mukotrpno i teško, samo uz snažnu motiviranost svakog pacijenta,ali i da je u pacijenata čest gubitak volje uz odustajanje od zadanog cilja.

Postizanje i ostajanje na idealnoj tjelesnoj težini mora ostati u fokusu tijekom cijelog života. “Zdrave” prehrambene navike uz redovitu, rekreativnu tjelesnu aktivnost temelj su održavanja normalne tjelesne težine i prevencije debljanja.
Bez regulacije tjelesne težine nema dobre prevencije razvoja hipertenzije, šećerne bolesti, odnosno, KV bolesti koje su glavni uzrok smrtnosti u suvremenom svijetu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]