Dislipidemija – procjena individualnog rizika i liječenje

Povišena razina masnoća u krvi jedan je od najznačajnih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze, odnosno razvoja kardiovaskularnih bolesti koje su na prvom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj i svijetu.

Povišena razina masnoća u krvi jedan je od najznačajnih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze, odnosno razvoja kardiovaskularnih bolesti koje su na prvom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj i svijetu.

Postoje dvije glavne skupine masnoća, kolesterol i trigliceridi. Pojednostavljeno, kolesterol se dalje dijeli na tzv. «loš», LDL- kolesterol, koji se, ako je u suvišku, taloži u stijenke krvnih žila i sužava ih te tzv. «dobar ili čistač», HDL- kolesterol, koji prenosi suvišan kolesterol iz krvi u jetru.

Načelno, kod osoba koje imaju povišenu razinu masnoća u krvi, liječenje uvijek treba započeti s dijetom. Osnove preporuka o prehrani podrazumijevaju smanjenje unosa zasićenih masti hranom poput izbjegavanja punomasnog mlijeka, maslaca, vrhnja te smanjenje konzumiranja namirinica koje su bogate kolesterolom poput žumanjka jajeta, iznutrica, kobasica, svinjetine itd. Nasuprot tome, treba konzumirati mlijeko i mliječne prerađevine sa smanjenim udjelom mliječne masti, jesti više voća i povrća, hranu koja sadržava vlakna (žitarice, crni kruh), ribu, perad i dr.

Ako nakon 3 mjeseca dijete ne dođe do normalizacije nalaza, tek tada će se liječnik u većini slučajeva odlučiti za propisivanje nekog od lijekova koji učinkovito snižavaju razinu masnoća u krvi.

Treba istaknuti da nakon što se primjenom lijeka normaliziraju vrijednosti masnoća, nikako ne treba prekidati liječenje, već eventualno modificirati dozu lijeka jer bi prestankom liječenja, razina masnoća u krvi ponovno vrlo brzo narasla. Važno je znati da lijek nikako ne zamjenjuje dijetu. Uz uzimanje preporučenog lijeka, uvijek se treba pridržavati dijetnih preporuka.

Pored dijete i lijekova, nezaobilazno je provoditi i neki oblik rekreativne, redovite fizičke aktivnosti.

Koje su preporučene vrijednosti kolesterola u krvi?

Načelno, za osobe koje još nemaju dokazanu neku od kardiovaskularnih bolesti ili šećernu bolest, znači, kada se radi o primarnoj prevenciji bolesti, preporučena vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/l, a vrijednost LDL-kolesterola do 3,0 mmol/l. S druge strane, HDL-kolesterol načelno treba biti što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/l. (za žene 1.2 mmol/l i više). Trigliceridi bi trebali biti do 1.7 mmol/l.
U bolesnika vrlo visokog rizika, odnosno onih kod kojih je već dokazana koronarna bolest ili imaju šećernu bolest, preporučena razina “lošeg”, LDL- kolesterola je do 1.8 mmol/l ili je treba smanjiti za barem 50% od incijalnih vrijednosti.

SCORE tablice

Danas se u kliničkoj praksi koriste tablice kojim se vrlo lako može procjeniti rizik oboljevanja (i smrti) od kardiovaskularnih bolesti u 10- godišnjem razdoblju. SCORE tablice su prilagođene za zemlje tzv. niskog, te visokog rizika u koje spada i Hrvatska. SCORE tablice koriste nekoliko parametara za izračun individualnog rizika za svaku pojedinu osobu, a to su spol, dob, da li je osoba pušač ili nije, vrijednost sistoličkog tlaka te ukupnog kolesterola (te HDL-kolesterola).

Osobe koje imaju SCORE ≥ 5% smatra se da imaju povišen kardiovaskularni rizik, a one sa SCORE- om ≥ 10% vrlo visok rizik.

Primjerice, 55- godišnja muška osoba koja je pušač i ima sistolički tlak 160 mm Hg i ukupni kolesterol 7 mmol/l, ima 10- godišnji KV rizik od 7%, odnosno visok KV rizik (Tablica 1.). Kako je vidljivo iz SCORE tablica, normalizacijom tlaka, kolesterola ili prestankom pušenja, značajno se smanjuje i KV rizik! 

 U suvremenoj kliničkoj praksi postoje vrlo učinkoviti lijekovi za snižavanje ukupnog, odnosno LDL- kolesterola, tzv. statini. Belupova bogata paleta lijekova obuhvaća i većinu danas korištenih statina; simvastatin (Protecta), atorvastatin (Torvas) te rosuvastatin (Rosix) koji bi uskoro trebao doći na pozitivnu listu HZZO-a.

Na kraju, treba istaknuti da je povišena razina kolesterola vrlo važan, ali ne i jedini čimbenik rizika oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti. Zato je neobično važno prepoznati i ostale (povišeni krvni tlak, pušenje, prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, izostanak tjelesne aktivnosti itd.) i, ako postoje, utjecati i na njih. Na taj način će se smanjiti kardiovaskularni rizik, odnosno oboljevanje i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti te poboljšati kvaliteta života ugroženih osoba.

 

                     Tablica 1. SCORE tablice za procjenu kardiovaskularnog rizika

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Gripa

Imam sve simptome trudnoće – mislite li da sam trudna?

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]