Povišena razina masnoća u krvi jedan je od najznačajnih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze, odnosno razvoja kardiovaskularnih bolesti koje su na prvom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj i svijetu.

Povišena razina masnoća u krvi jedan je od najznačajnih rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze, odnosno razvoja kardiovaskularnih bolesti koje su na prvom mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj i svijetu.

Postoje dvije glavne skupine masnoća, kolesterol i trigliceridi. Pojednostavljeno, kolesterol se dalje dijeli na tzv. «loš», LDL- kolesterol, koji se, ako je u suvišku, taloži u stijenke krvnih žila i sužava ih te tzv. «dobar ili čistač», HDL- kolesterol, koji prenosi suvišan kolesterol iz krvi u jetru.

Načelno, kod osoba koje imaju povišenu razinu masnoća u krvi, liječenje uvijek treba započeti s dijetom. Osnove preporuka o prehrani podrazumijevaju smanjenje unosa zasićenih masti hranom poput izbjegavanja punomasnog mlijeka, maslaca, vrhnja te smanjenje konzumiranja namirinica koje su bogate kolesterolom poput žumanjka jajeta, iznutrica, kobasica, svinjetine itd. Nasuprot tome, treba konzumirati mlijeko i mliječne prerađevine sa smanjenim udjelom mliječne masti, jesti više voća i povrća, hranu koja sadržava vlakna (žitarice, crni kruh), ribu, perad i dr.

Ako nakon 3 mjeseca dijete ne dođe do normalizacije nalaza, tek tada će se liječnik u većini slučajeva odlučiti za propisivanje nekog od lijekova koji učinkovito snižavaju razinu masnoća u krvi.

Treba istaknuti da nakon što se primjenom lijeka normaliziraju vrijednosti masnoća, nikako ne treba prekidati liječenje, već eventualno modificirati dozu lijeka jer bi prestankom liječenja, razina masnoća u krvi ponovno vrlo brzo narasla. Važno je znati da lijek nikako ne zamjenjuje dijetu. Uz uzimanje preporučenog lijeka, uvijek se treba pridržavati dijetnih preporuka.

Pored dijete i lijekova, nezaobilazno je provoditi i neki oblik rekreativne, redovite fizičke aktivnosti.

Koje su preporučene vrijednosti kolesterola u krvi?

Načelno, za osobe koje još nemaju dokazanu neku od kardiovaskularnih bolesti ili šećernu bolest, znači, kada se radi o primarnoj prevenciji bolesti, preporučena vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/l, a vrijednost LDL-kolesterola do 3,0 mmol/l. S druge strane, HDL-kolesterol načelno treba biti što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/l. (za žene 1.2 mmol/l i više). Trigliceridi bi trebali biti do 1.7 mmol/l.
U bolesnika vrlo visokog rizika, odnosno onih kod kojih je već dokazana koronarna bolest ili imaju šećernu bolest, preporučena razina “lošeg”, LDL- kolesterola je do 1.8 mmol/l ili je treba smanjiti za barem 50% od incijalnih vrijednosti.

SCORE tablice

Danas se u kliničkoj praksi koriste tablice kojim se vrlo lako može procjeniti rizik oboljevanja (i smrti) od kardiovaskularnih bolesti u 10- godišnjem razdoblju. SCORE tablice su prilagođene za zemlje tzv. niskog, te visokog rizika u koje spada i Hrvatska. SCORE tablice koriste nekoliko parametara za izračun individualnog rizika za svaku pojedinu osobu, a to su spol, dob, da li je osoba pušač ili nije, vrijednost sistoličkog tlaka te ukupnog kolesterola (te HDL-kolesterola).

Osobe koje imaju SCORE ≥ 5% smatra se da imaju povišen kardiovaskularni rizik, a one sa SCORE- om ≥ 10% vrlo visok rizik.

Primjerice, 55- godišnja muška osoba koja je pušač i ima sistolički tlak 160 mm Hg i ukupni kolesterol 7 mmol/l, ima 10- godišnji KV rizik od 7%, odnosno visok KV rizik (Tablica 1.). Kako je vidljivo iz SCORE tablica, normalizacijom tlaka, kolesterola ili prestankom pušenja, značajno se smanjuje i KV rizik! 

 U suvremenoj kliničkoj praksi postoje vrlo učinkoviti lijekovi za snižavanje ukupnog, odnosno LDL- kolesterola, tzv. statini. Belupova bogata paleta lijekova obuhvaća i većinu danas korištenih statina; simvastatin (Protecta), atorvastatin (Torvas) te rosuvastatin (Rosix) koji bi uskoro trebao doći na pozitivnu listu HZZO-a.

Na kraju, treba istaknuti da je povišena razina kolesterola vrlo važan, ali ne i jedini čimbenik rizika oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti. Zato je neobično važno prepoznati i ostale (povišeni krvni tlak, pušenje, prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, izostanak tjelesne aktivnosti itd.) i, ako postoje, utjecati i na njih. Na taj način će se smanjiti kardiovaskularni rizik, odnosno oboljevanje i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti te poboljšati kvaliteta života ugroženih osoba.

                     Tablica 1. SCORE tablice za procjenu kardiovaskularnog rizika