Elektronske cigarete i kardiovaskularni rizik

Prošle godine su američki autori (Buchanan N.D, Grimmer J.A., Tanwar V. i ostali) objavili prikaz dosadašnjih istraživanja koja ukazuju na kardiovaskularni rizik kod osoba koje puše elektronske cigarete (e-cigarete)…

Pušenje cigareta je najpreventabilniji rizični čimbenik povezan s kardiovaskularnim morbiditetom i mortalitetom. Zadnjih godina opada upotreba klasičnih cigareta, ali se povećava upotreba e-cigareta unatoč ograničenim podacima o njihovoj sigurnosti i učinkovitosti. U potpunosti još nije poznat učinak e-cigareta na fiziologiju kardiovaskularnog sustava. Najnovija istraživanja upozoravaju na moguć štetni učinak e-cigareta na kardiovaskularno zdravlje. Neophodna su daljnja istraživanja radi procjene sigurnosti e-cigareta.

Pušenje cigareta je i dalje važan javnozdravstveni problem. Štetni učinci pušenja cigareta koji dovode do kardiovaskularnih bolesti (KVB) su dobro poznati. Od 2006. godine se e-cigarete koriste kao alternativa konvencionalnim cigaretama i njihova upotreba je u stalnom porastu, osobito među tinejdžerima i mladim odraslim osobama. Općenito mišljenje javnosti je da su e-cigarete bezopasne, te sigurna alterantiva konvencionalnim cigaretama. Međutim e-cigarete sadrže različite potencijalno toksične komponente koje mogu biti odgovorne za razvoj KVB-i. Sve e-cigarete imaju 3 osnovne komponente: litijska baterija, punjač s tekućim sadržajem i raspršivač. Prilikom pušenja tekući sadržaj se rasprši kao para. Tekućina u e-cigaretama sadrži mješavinu propilenglikola i glicerina kao otapala uz nikotin i arome.

 Nikotin ima višestruke štetne učinke na kardiovaskularni sustav. Stimulira simpatički nervni sustav, potiče nastanak poremećaja ritma srca, trombogeneze, remodeliranje miokarda. Ugljikove komponente (formaldehid, acetilaldehid…) mogu dovesti do oksidativnog stresa i upale, a ti su procesi odgovorni za aterosklerozu.

 Sitne čestice (PM 0,1, PM 2,5) iz e-cigareta štetno djeluju na kardiovaskularni sustav, ubrzavaju aterosklerozu, trombogenezu. One mogu proći kroz alveolarnu membranu u sistemsku cirkulaciju  i time direktno štetno djelovati na srce, žile i druge organe.

Učinak metala u e-cigaretama na kardiovaskularni sustav još nije u potpunosti istražen.

 Arome mogu potaknuti upalne odgovore, dovesti do endotelne disfunkcije i time ubrzati aterosklerozu. Ujedno uzrokuju razne plućne bolesti.

 Izlaganje svim ovim komponentama tijekom pušenja e-cigareta ima aditivni i sinergistički učinak što ubrzava razvoj ateroskleroze, aktivaciju trombocita i konačno razvoj KVB-i.

Neophodan su daljnja istraživanja kako bi se procijenila sigurnost e-cigareta na kardiovaskularno zdravlje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]