Fibrilacija atrija (FA)

Fibrilacija atrija je jedna od najčešćih aritmija. U općoj populaciji prisutna je u manje od 1% stanovništva.

Pojavnost  naglo  raste u starijim dobnim  skupinama, tako da  u osoba  iznad  65 godina  raste  na  5,9 %, a kod  osoba iznad  80  god. čak na  10%.Polovina  bolesnika  s FA starija  je  od 75  godina. Bolesnici s FA  imaju dvostruko  veću  smrtnost od  onih s  pravilnim radom  srca (tj.  sinus  ritmom).

Fibrilacija atrija u prijevodu  znači  treperenje  pretklijetki. Pretklijetka  koja  treperi  ne  obavlja svoju normalnu funkciju aktivnog  punjenja  klijetke. Na  taj  način FA  uzrokuje veće ili  manje narušavanje funkcije  srca  kao  pumpe. Uz  FA najčešće  postoji i  ubrzani i najčešće  nepravilni  rad  klijetki (110-160/min), iako  starije osobe mogu imati  i nižu frekvenciju  klijetki. Zaostajanje  krvi  u pretklijetkama koje  se ne  stežu, pogoduje stvaranju ugrušaka koji mogu prouzročiti  veće ili  manje  začepljenje  krvne  žile putujućim ugruškom  (emboliju-koja se u 75 %  slučajeva dešava u  mozgu ). Najčešće  mjesto stvaranja  ugruška je lijeva  pretklijetka ,odnosno  njen  dio  koji  se  zove aurikula).

Kod  nekih  se  bolesnika  FA  atrija  nađe slučajno   pri rutinskim  snimanjima EKG-a,dakle izvjestan (manji)  broj bolesnika  je  bez simptoma. Većina  bolesnika doživljava FA  kao ubrzani   rad  srca,zapuhu u  naporu,zamor,malaksalost  ili   omaglicu. Ubrzani  rad  klijetki praćen je  povećanom  potrošnjom kisika  u srčanom  mišiću, pa  bolesnici  mogu  imati  i napade  angine pektoris.

Najčešći uzroci FA su: bolest  srca  kao  posljedica  povišenog  krvnog  tlaka (hipertenzivna  bolest  srca), srčano  žilna  bolest  srca (ishemijska  bolest  srca), slijede  bolesti  srčanih  zalistaka, te bolesti  srčanog  mišića (kardiomiopatije). FA  se  javlja i uz  neke “ nesrčane“  bolesti od  kojih je najčešći  poremećaj u  radu  štitne  žlijezde. Fibrilaciju  atrija  mogu  uzrokovati i  neki  otrovi (toksini) kao na pr. prekomjerno   uživanje  alkohola (poznato  pod  imenom“vikend  aritmije“).

FA može  biti  iznenadna (paroksizmalna) – to je ona fibrilacija  koja u roku od 1-2  dana (najkasnije  do 48  sati) spontano  prijeđe  u  pravilan ritam(sinus  ritam). Ako se to  ne  dogodi    (nakon  48 sati) tada prelazi u  postojeću FA (perzistentnu). Ona  se može konvertirati  (preobratiti) u pravilan  ritam(sinus  ritam)  lijekovima, odnosno  elektrokardioverzijom ( putem  struje). Što  fibrilacija  dulje  traje  i što  je  veća  lijeva  pretklijetka  to ju  je  teže konvertirati u sinus ritam.  Ako  se  izgubi mogućnost  konverzije  u sinus ritam tada  fibrilacija postaje trajna (permanentna).

Cilj  liječenja  kod  FA  je:

  1. Pokušati  gdje  je to  moguće  vratiti  sinus ritam
  2. Ukoliko  je   uspostavljen  sinus ritam, tada ga  nastojati  održati što  dulje
  3. Tamo  gdje  nismo  uspjeli  postići  sinus ritam, regulirati  frekvenciju klijetki
  4. Prevenirati tromboembolijske  incidente

Načini  liječenja  FA su  medikamentozna  terapija (tj liječenje  lijekovima) a  postoje  i  nefarmakološki  načini  liječenja  kao što je  elektrokardioverzija  (liječenje putem  struje,  bilo  da  se  radi o hitnim ili planiranim  postupcima). Kod  nekih  se  oblika FA radi  radiofrekventna  ablacija, kod  nekih  se  koristi  elektrostimulacija, a  ponekad  se, iako  rjeđe liječi kirurškim  putem.

Posebni  naglasak kod FA  je  prevencija  tromoembolijskih komplikacija. Postoji  velika incidencija  moždanog udara  kod  bolesnika koji imaju  FA, a  iznosi oko  5%, ali  se  smatra da je  postotak  daleko veći  jer se  zna  da postoje i  takozvani klinički „ nijemi“ moždani  udari.  Postoje bolesnici s  visokim  rizikom za tromboembolije, a to  su:  osobe  ženskog spola, osobe  starije od 75  god, osobe s povišenim  krvnim  tlakom, bolesnici  sa srčano  žilnom  bolesti, bolesnici  sa  srčanim  zatajivanjem, dijabetičari (šećerna  bolest), te  bolesnici  koji su već  preboljeli  moždani  udar. Takve  osobe  moraju  trajno uzimati antikoagulantnu  terapiju (lijekove  koji  blokiraju proces  zgrušavanja,tj.  koagulacije) i  na  taj  način smanjuju  vjerojatnost  nastanka  ugruška. Najčešće  dosada  rabljeni  preparat  je  varfarin čije  je  uzimanje  skopčano s čestim  vađenjima  krvi i određivanja  INR-a, a poradi adekvatnog  doziranja  lijeka (tzv  praćenje)

Danas  nam  stoje na  raspolaganju  novi  oralni  antikoagulansi  koji  se  mogu  koristiti  kao   alternativa  varfarinu, ali kod  njih  nije  potrebno  praćenje. Kod  bolesnika  s  valvularnom  bolešću (bolest srčanih  zalistaka) i  dalje  ostaje  primijena  varfarina.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]