Hipertenzija

Hipertenzija predstavlja jedan od ključnih čimbenika povišenog kardiovaskularnog rizika. Zajedno sa ostalim čimbenicima rizika (dislipidemija, dijabetes, centralna debljina, pušenje).

Hipertenzija predstavlja jedan od ključnih čimbenika povišenog kardiovaskularnog rizika. Zajedno sa ostalim čimbenicima rizika (dislipidemija, dijabetes, centralna debljina, pušenje) dovodi do ubrzanog procesa ateroskleroze i disfunkcije ciljnih organa. 

Ovisno o visini tlaka možemo klasificirati hipertenziju na blagu (RR 140-159/90-99), umjerenu (RR 160-179/100-109), tešku (> 180/110). Ovisno o etiologiji dijelimo ju na:

  • esencijalnu ili idiopatsku hipertenziju koju nalazimo u 95 % naših pacijenata te je u većini slučajeva posljedica genetski naslijeđene greške u hemostazi soli
  • sekundarnu hipertenziju (koarktakcija aorte, feokromocitom, primarni aldosteronizam, Cushingov sindrom, oralni kontraceptivi, renovaskularna hipertenzija, bolesti bubrežnog parenhima)
  • izolirana sistolička hipertenzija (česta je pojava kod starih ljudi, a kao posljedica smanjenje elastičnosti aorte zbog ateroskleroze)
  • izolirana klinička hipertenzija (hipertenzija bijelog ogrtača-osoba u bolničkim uvjetima reagira povišenjem tlaka a inače je normotoničar-jedna je od manifestacija prehipertenzije)
  • maligna hipertenzija (bez liječenja u 95 % slučajeva nastupa smrt unutar dvije godine, dijastolički tlak veći od 120, hipertenzivna encefalopatija-zbog gubitka autoregulacije dolazi do dilatacije cerebralnih arteriola čime započinje proces fibrinoidne nekroze).

Prilikom postavljanja dijagnoze hipertenzije mora se poštivati određeni dijagnostički postupak i to:

  • pravilno izmjeriti tlak (najmanje u tri navrata u dva različita razdoblja)
  • utvrditi je li tlak zaista trajno povišen
  • utvrditi postoje li oštećenja ciljnih organa
  • utvrditi je li hipertenzija esencijalna ili sekundarna
  • utvrditi jesu li uz arterijsku hipertenziju prisutni i drugi čimbenici KV rizika (pušenje, dislipidemija, šećerna bolest, hiperuricemija, dob iznad 60 godina, menopauza, pozitivna obiteljska anamneza).

Simptomi hipertenzije koje najčešće susrećemo kod pacijenata jesu glavobolja (povremena), umor, mučnine i povraćanje, anksioznost, pretjerano znojenje, dispneja, bolovi slični angini pektoris, krvarenje iz nosa, zujanje u ušima.
Standarna rutinska dijagnostička obrada uključuje RTG srca i pluća, UZV bubrega i abdomena, osnovni laboratorij s elekrolitima i lipidogramom, mikroalbuminurija, UZV srca, EKG, pregled očne pozadine. Sumnja na sekundarnu hipertenziju zahtijeva daljnju subspecijalističku obradu.

Prema smjernicima Britanskog udruženja za hipertenziju prva linija terapije kod pacijenata mlađih od 50 godina uključuje ACE inhibitore ili blokatore angiotenzijskih receptora. Kod pacijenata koji imaju više od 50 godina prvu liniju terapije predstavljaju blokatori Ca kanala ili tiazidski dijuretici.
Unatoč spoznaji o hipertenziji kao ključnom čimbeniku KV rizika te napretku u dijagnostici i liječenju ista i dalje predstavlja veliki izazov za liječnike i pacijente s obzirom na činjenicu da je veliki broj pacijenata s nedijagnosticiranom hipertenzijom te na veliki broj pacijenata koji uzimaju terapiju za istu, a imaju nezadovoljavajuće vrijednosti RR-a.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]