Hipertenzija i mjesto RAMIPRILA u terapiji hipertenzije

Arterijska hipertenzija je nesumnjivo jedan od glavnih rizika za nastanak koronarne bolesti (angina pektoris i infarkt miokarda), moždanog udara, srčanog zatajenja i kronične bubrežne bolesti.

Uvod

Arterijska hipertenzija je nesumnjivo jedan od glavnih rizika za nastanak koronarne bolesti (angina pektoris i infarkt miokarda), moždanog udara, srčanog zatajenja i kronične bubrežne bolesti. Drugim riječima, bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju više od 6 puta veći rizik obolijevanja od koronarne bolesti i više od 19 puta veći rizik od cerebrovaskularne smrti

Definicija

Krvni je tlak sila, koja se javlja u stjenci arterija dok krv prolazi kroz njih. Ta sila pomaže da bi krvi u arterijama mogla glatko teći .

Općenito o tlaku

Krvni tlak se izražava u milimetrima žive (mm Hg). Izmjereni tlak izražavaju dvije brojke. Obje su jednako važne. Prva označava sistolički tlak – visina tlaka u arterijama kada se srce steže (što se zove sistola) i otpušta krv u aortu. Drugi broj je dijastolički tlak, koji pokazuje visinu tlaka koji ostaje u arterijama između otkucaja kad se srce opušta i kad se puni krvlju (što se zove dijastola). Mnogi faktori mogu utjecati na krvni tlak, uključujući volumen tekućine u tijelu, sadržaj soli u tijelu, stanje bubrega, živčanog sustava, krvnih žila i razine različitih hormona u tijelu.

Podjela hipertenzije

Dva su oblika hipertenzije: primarni (esencijalni) i sekundarni. Esencijalna hipertenzija obuhvaća 90-95% hipertenzivnih pacijenata i nema jasna uzroka. U većine osoba koje imaju visoki krvni tlak teško je utvrditi što točno podiže njihov tlak. Pretjeran unos soli, emocionalni stresovi i pretilost potiču stvaranje hipertenzivnog stanja kod genetski predisponiranih osoba ili pogoršavaju ranije postojeću hipertenziju. Sekundarna hipertenzija (u 5 do 10% slučajeva visokog tlaka) najčešće je posljedica bubrežnih bolesti, ali i infektivnih i endokrinih bolesti te ateroskleroze. 

Simptomi hipertenzije

Simptomi hipertenzije su: glavobolja, umor, smetenost, promjene vida, mučnina, povraćanje, anksioznost, pretjerano znojenje, drhtanje mišića, bolovi u prsnom košu, zujanje u ušima, nedostatak zraka i osjećaj lupanja srca. Organi koji su najčešće podložni nepovoljnom utjecaju visokog tlaka su: arterije, srce, mozak, bubrezi i oči. Kad je udružen s drugim štetnim čimbenicima (dijabetes, pretilost, pušenje), rizik od štetnih posljedica visokog tlaka još je i veći. Visoki tlak naziva se tihim ubojicom zato što često nema simptoma ili znakova upozorenja.

Liječenje hipertenzije

Osnovni je cilj liječenja regulirati krvni tlak. Liječi se ne medikamentozno, odnosno općim mjerama i lijekovima.  Potrebno je smanjiti unos zasićenih masti i soli u organizam, prestati pušiti, ne konzumirati kavu i alkohol, jesti što više voća,povrća i ribe. Preporučuje se povećana tjelesna aktivnost (hodanje, plivanje), održavanje normalne tjelesne težine i izbjegavanje stresnih situacija. Od lijekova, koriste se: blokatori kalcijevih kanala, blokatori ß receptora, diuretici, ACE inhibitori i AT II antagonisti.

Oštećenje ciljnih organa kod hipertenzije

Osobe sa povišenim krvnim tlakom imaju povećanu tvrdoću krvnih žila ili otpor, perifernih arterija u tkivima cijelog tijela. Ovo povećanje otpora uzrokuje naporniji rad srčanog mišića da bi ispumpao zadovoljavajuću količinu krvi u krvne žile. Takvo povećano radno opterećenje može uzrokovati naprezanje srca što može dovesti do srčanih abnormalnosti kao što je uvećanje srčanog mišića. Takvo uvećanje vidljivo je na RTG srca i pluća, ehokardiografiji, elektrokardiogramu. Ehokardiografija je korisna u određivanju debljine stjenke lijevog ventrikula (glavne strane koja pumpa krv u tijelo). Povećanje srca može biti prethodnik srčanog zatajivanja, bolesti koronarnih krvnih žila, abnormalnosti srčane frekvencije i ritma (srčane aritmije). Pravilno liječenje hipertenzije i njenih komplikacija može poboljšati neke od ovih abnormalnosti. Testovi krvi i urina mogu pomoći u otkrivanju bubrežnih abnormalnosti u osoba sa povišenim krvim tlakom. Određujući vrijednost kreatinina u serumu možemo vidjeti funkciju bubrega. Njegova povišena vrijednost ukazuje na oštećenje bubrega. Prisutnost proteina u mokraći (proterinurija) može upućivati na oštećenje bubrega hipertenzijom iako je vrijednost serumskog kreatinina uredna. Proteinurija signalizira istrošenost bubrežne funkcije ako krvni tlak nije kontroliran. Čak i mala količina proteina (mikroalbuminurija) bože biti signal neminovnog bubrežnog zatajivanja i drugih krvožilnih komplikacija u osoba sa nekontroliranom hipertenzijom

Mjesto rampirila u terapiji hipertenzije

ACEI su u kardiovaskularnoj medicini  već 30 godinau kliničkoj primjeni. Primjenjuju se  u liječenju sistoličke disfunkcije/zatajivanja srca,  u akutnom infarktu, u sekundarnoj prevenciji IM i CVI, u nefroprotekciji, a karakterizira ih metabolička neutralnost. Ramipril se ubraja u novu generaciju ACE inhibitora koju karakterizira i niz dodatnih učinaka kao: sniženje krvnog tlaka, sniženje proteinurije, smanjenje mortaliteta  nakon infarkta srca, smanenje progresije nefropatije, ima veću tkivnu selektivnost, bioraspoloživost mu je  > 50%, te se dozira jednom na dan. Ramipril učinkovito djeluje na sniženje tlaka te  usporava progresiju ateroskleroze.  Ramipril 2.5 mg/dan bio je djelotvoran u statistički značajno većem broja bolesnika nego lisinopril 10 mg/dan. Ramipril sniženjem sistoličkog tlaka za 3,3mmHg i dijastoličkog za 1,4mmHg smanjuje rizik od srčanog infarkta za 20%, moždanog udara za 32%, a ukupnu kardiovaslularnu smrtnost smanjuje za 20%.  Što se tiče doziranja kod smanjenje rizika infarkta miokarda i moždanog udara, te kardiovaskularne bolesti i smrti: početna doza: 2,5 mg jednom dnevno, doza održavanja: 10 mg dnevno. Kod arterijske hipertenzije: početna doza: 1,25 mg jednom dnevno, doza održavanja: 2,5 – 5 mg dnevno, kod zatajenje srca:početna doza: 1,25 mg jednom dnevno, doza održavanja: 2,5 – 10 mg jednom ili 2 puta dnevno, u stanju nakon infarkta:početna doza: 2,5 – 5 mg 2 puta dnevno, doza održavanja: 2,5 – 5 mg 2 puta dnevno. Ramipril se koristi u fiksnoj kombinaciji sa HCTZ zbog  bolje kontrola vrijednosti arterijskog tlaka. Protuteža je  sekundarnoj aktivaciji renin-angiotenzin sustava zbog diuretika. Smanjuje rizik od nastanka elektrolitskog disbalansa (kalij, magnezij) te ima sinergistički antiproteinurički učinak. Poglavito u prisustvu visokog unosa soli, smanjuje neželjeni metabolički učinaka diuretika. Zaključno  možemo reći da je učinkovit u snižavanju povišenog krvnog tlaka, da učinkovito smanjenju ukupnu smrtnosti u bolesnika s akutnim infarktom miokarda kompliciranim klinički evidentnim zatajivanjem srca. Učinkovit jeu prevenciji kardiovaskularnih događaja u visokorizičnih bolesnika,usporava progresiju ateroskleroze , smanjuje rizik od nastanka novonastalog dijabetesa, smanjuje proteinuriju i progresiju nefropatije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]