Infarkt srca – srčani udar

Bolesti srca i krvnih žila predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Prema podacima od 2010. u Hrvatskoj bolesti srca i krvnih žila bile su direktan uzrok 25631 smrti zbog kardiovaskularnih bolesti s udjelom.

Bolesti srca i krvnih žila predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Prema podacima od 2010. u Hrvatskoj bolesti srca i krvnih žila bile su direktan uzrok 25631 smrti zbog kardiovaskularnih bolesti s udjelom od 49.2 % u ukupnoj smrtnosti. Ovaj podatak pokazuje pozitivan trend u smanjivanju smrtnosti, ali sa kojim ne možemo biti u potpunosti zadovoljni.

 Infarkt srca klinički je najteža slika bolesti koronarnih  arterija koja predstavlja hitno i po život opasno zbivanje. Srce se hrani preko mreže arterija i kapilara. Dvije glavne koronarne krvne žile izlaze iz aorte i nose krv bogatu kisikom u srčani mišić. Akutni infarkt srca ili srčani udar nastaje ukoliko dođe do akutnog potpunog prekida (začepljenja) koronarne krvne žile i nedostatak opskrbe krvlju dijela srčanog mišića, uz posljedicu oštećenja i umiranja stanica srca. Najčešće je posljedica zatvaranja krvne žile pucanjem aterosklerotskog plaka sastavljenog od mekane lipidne jezgre (kolesterol i masne kiseline) i bijelih stanica (leukocita, makrofaga) u stjenci arterije.

Simptomi srčanog udara

Simptomi su iznenadna bol u prsima, koja se širi u lijevo rame i ruku, ne može se razlikovati od stenokardične po intenzitetu i lokalizaciji ali traje više od 20 minuta, a ne popušta na nitroglicerin. Većinom je opće stanje bolesnika teže. Kratkoća daha, mučnina, povraćanje, preznojavanje, umor, nelagoda. U četvrtini slučajeva simptomi nisu tipični. Ukoliko postoji sumnja ovih simptoma koji ukazuju na mogući infarkt srca potrebno je pozvati hitnu pomoć. Ukoliko bolesnik nije alergičan i ne krvari sažvakati jednu tbl andola ili aspirina. Doza je 300 mg. Ako je moguće izmjeriti krvni tlak.

Liječenje infarkta srca

U nespecijaliziranim medicinskim centrima hitnog kontakta obrada snimanjem EKG, mjerenje tlaka, osiguravanje venskog pristupa, priprema opreme za hitnu defibrilaciju i reanimaciju. Odmah se primjenjuju antitrombocitni i antishemijski lijekovi, regulira se krvni tlak i maligni poremećaji ritma.
U specijaliziranim medicinskim centrima primarni cilj liječenja za vrijeme akutne faze je što ranije otvaranje začepljene krvne žile. Revaskularizacija se postiže medikamentozno (tromboliza), perkutanom koronarnom intervencijom s ili bez ugradnje stenta. Kirurška operacija postavljanja premosnica uglavnom se ne koristi u akutnoj fazi. Nakon procjene općeg stanja pacijenta i promjena koronarnih krvnih žila donijeti će se odluka da li će imati prednost perkutana koronarna intervencija ili kirurška operacija.

Prognoza akutnog infarkta srca ovisi o općim čimbenicima kardiovaskularnog rizika: povišene masnoće u krvi, neregulirana arterijska hipertenzija, pušenje, šećerna bolest, pretilost, nedovoljna fizička aktivnost, spol, dob, bubrežne bolesti.

Kardiovaskularna rehabilitacija nakon infarkta srca
Prva faza započinje odmah – obuhvaća vježbe disanja, razgibavanje u krevetu, hodanje po sobi, u hodniku. Kod otpusta procjena stanja 5-minutnom ergometrijom sa 50-75 W opterećenja. Druga faza u ustanovama sa stacionarnom (3-5 tjedana) ili ambulantnom rehabilitacijom (8 tjedana) sa osnovnim ciljem popravka kardiološkog statusa i pripreme za obnavljanje radne sposobnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]