Bolesti srca i krvnih žila predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Prema podacima od 2010. u Hrvatskoj bolesti srca i krvnih žila bile su direktan uzrok 25631 smrti zbog kardiovaskularnih bolesti s udjelom.

Bolesti srca i krvnih žila predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Prema podacima od 2010. u Hrvatskoj bolesti srca i krvnih žila bile su direktan uzrok 25631 smrti zbog kardiovaskularnih bolesti s udjelom od 49.2 % u ukupnoj smrtnosti. Ovaj podatak pokazuje pozitivan trend u smanjivanju smrtnosti, ali sa kojim ne možemo biti u potpunosti zadovoljni.

 Infarkt srca klinički je najteža slika bolesti koronarnih  arterija koja predstavlja hitno i po život opasno zbivanje. Srce se hrani preko mreže arterija i kapilara. Dvije glavne koronarne krvne žile izlaze iz aorte i nose krv bogatu kisikom u srčani mišić. Akutni infarkt srca ili srčani udar nastaje ukoliko dođe do akutnog potpunog prekida (začepljenja) koronarne krvne žile i nedostatak opskrbe krvlju dijela srčanog mišića, uz posljedicu oštećenja i umiranja stanica srca. Najčešće je posljedica zatvaranja krvne žile pucanjem aterosklerotskog plaka sastavljenog od mekane lipidne jezgre (kolesterol i masne kiseline) i bijelih stanica (leukocita, makrofaga) u stjenci arterije.

Simptomi srčanog udara

Simptomi su iznenadna bol u prsima, koja se širi u lijevo rame i ruku, ne može se razlikovati od stenokardične po intenzitetu i lokalizaciji ali traje više od 20 minuta, a ne popušta na nitroglicerin. Većinom je opće stanje bolesnika teže. Kratkoća daha, mučnina, povraćanje, preznojavanje, umor, nelagoda. U četvrtini slučajeva simptomi nisu tipični. Ukoliko postoji sumnja ovih simptoma koji ukazuju na mogući infarkt srca potrebno je pozvati hitnu pomoć. Ukoliko bolesnik nije alergičan i ne krvari sažvakati jednu tbl andola ili aspirina. Doza je 300 mg. Ako je moguće izmjeriti krvni tlak.

Liječenje infarkta srca

U nespecijaliziranim medicinskim centrima hitnog kontakta obrada snimanjem EKG, mjerenje tlaka, osiguravanje venskog pristupa, priprema opreme za hitnu defibrilaciju i reanimaciju. Odmah se primjenjuju antitrombocitni i antishemijski lijekovi, regulira se krvni tlak i maligni poremećaji ritma.
U specijaliziranim medicinskim centrima primarni cilj liječenja za vrijeme akutne faze je što ranije otvaranje začepljene krvne žile. Revaskularizacija se postiže medikamentozno (tromboliza), perkutanom koronarnom intervencijom s ili bez ugradnje stenta. Kirurška operacija postavljanja premosnica uglavnom se ne koristi u akutnoj fazi. Nakon procjene općeg stanja pacijenta i promjena koronarnih krvnih žila donijeti će se odluka da li će imati prednost perkutana koronarna intervencija ili kirurška operacija.

Prognoza akutnog infarkta srca ovisi o općim čimbenicima kardiovaskularnog rizika: povišene masnoće u krvi, neregulirana arterijska hipertenzija, pušenje, šećerna bolest, pretilost, nedovoljna fizička aktivnost, spol, dob, bubrežne bolesti.

Kardiovaskularna rehabilitacija nakon infarkta srca
Prva faza započinje odmah – obuhvaća vježbe disanja, razgibavanje u krevetu, hodanje po sobi, u hodniku. Kod otpusta procjena stanja 5-minutnom ergometrijom sa 50-75 W opterećenja. Druga faza u ustanovama sa stacionarnom (3-5 tjedana) ili ambulantnom rehabilitacijom (8 tjedana) sa osnovnim ciljem popravka kardiološkog statusa i pripreme za obnavljanje radne sposobnosti.