Kalij, natrij i visoki krvni tlak – 2. dio

U ovom članku biti će govora o sadržaju kalija i natrija u pojedinim namirnicama tako da bi čitatelji mogli odrediti količinu ovih elektrolita koje dnevno unose hranom. Prema Smjernicama za dijetalnu prehranu iz 2010. godine iz SAD, preporuka je dnevnog unosa.

U ovom članku biti će govora o sadržaju kalija i natrija u pojedinim namirnicama tako da bi čitatelji mogli odrediti količinu ovih elektrolita koje dnevno unose hranom.
Prema Smjernicama za dijetalnu prehranu iz 2010. godine iz SAD, preporuka je dnevnog unosa natrija ograničena na 2,300 mg ili manje, a adekvatni dnevni unos kalija je 4,700 mg. Smanjenje unosa soli preporučuju i podržavaju brojne strukovne organizacije i društva kao što su Europsko kardiološko društvo (ESC), Hrvatsko kardiološko društvo (HKD), Američko udruženje za srce (AHA), Američko društvo za hipertenziju (ASH), i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Korisnost smanjena unosa soli potvrđena je i dokazana rezultatima brojnih istraživanja koja uključuju epidemiološke studije, studije na životinjama, randomizirane studije i studije koje su istraživale ishod liječenja.
Istraživanje koje je provedeno u SAD pokazuje poražavajuće rezultate o dnevnom unosu soli. Skupina ispitanika kojima je preporuka dnevnog unosa soli do 1,500 mg,  imala je dnevni unos soli od 3,264 mg. Skupina ispitanika koji su imali preporuku za dnevnu unos soli do 2,300 mg, imala je dnevni unos od 3,513 mg. Poteškoće sa smanjenjem dnevnog unosa soli nastaju zbog konzumiranja hrane izvan svojeg doma, u restoranima ili restoranima brze hrane, a poznato je da hrana na tim mjestima sadrži veće količine soli. Oko 49% hrane u SAD konzumira se na taj način. Pretpostavka je da je u Hrvatskoj ipak značajno manji postotak hrane koja se konzumira u restoranima nego u SAD. Pregledao sam deklaracije brojnih namirnica ili gotove hrane radi saznanja o sadržaju natrija i kalija. Sadržaj natrija je naveden na deklaraciji, ali sadržaj kalija u većini slučajeva nije naveden. Zbog toga su podaci o sadržaju kalija u namirnicama ili gotovim proizvodima nađeni u  raspoloživoj literaturi.
Jedna litra mineralne vode sadrži 0,92 grama natrija i 0,031 gram kalija. Salama – narezak u 100 grama sadrži 4,6 grama soli, a kobasica – narezak u 100 grama sadrži 4,5 grama soli. U 100 ml gotove juhe nalazi se  od 5,72 do 8,22 grama natrija, tako da jedan tanjur gotove juhe sadrži od 0,89 do 1,13 grama natrija. U 100 ml trajnog mlijeka nalazi se 0,04 grama natrija, u 100 grama margarina nalazi se 1,0 grama soli. U 30 grama svježeg krem sira nalazi se 0,1 gram natrija. Majoneza light u 100 grama sadrži 0,5 grama natrija. U 100 ml jogurta nalazi se 0,02 grama natrija. U 100 grama čokolade nalazi se 0,007 grama natrija. Jedna šalica tjestenine – špageta sadrži 1,02 mg natrija, a jedna šalica umaka od rajčice sadrži 1,28 mg natrija. U 100 grama salate od krumpira nalazi se 1,32 mg natrija.
U jednom krumpiru srednje veličine nalazi se 1,08 grama kalija, junetina u 85 grama sadrži 0,32 mg kalija, a puretina sadrži 0,41 mg kalija. Šalica špinata sadrži 0,83 mg kalija, a graha 0,71 mg kalija. Jedna banana sadrži 0,42 mg kalija, a jedna rajčica sadrži 0,29 mg kalija. Jedna šalica mlijeka sadrži 0,36 mg kalija. Jedna šalica soka od naranče sadrži 0,49 mg kalija, a jedna šalica soka od grejpa sadrži 0,40 mg kalija, jedna šalica jagoda sadrži 0,25 mg kalija.
U ovom kratkom pregledu naveo sam sadržaj natrija i kalija u važnijim namirnicama ili gotovim prehrambenim proizvodima. Nadam se da će informacije biti od koristi čitateljima koji žele ili trebaju kontrolirati unos natrija i kalija hranom u svrhu očuvanja vlastitog zdravlja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]