Kalij, natrij i visoki krvni tlak – 2. dio

U ovom članku biti će govora o sadržaju kalija i natrija u pojedinim namirnicama tako da bi čitatelji mogli odrediti količinu ovih elektrolita koje dnevno unose hranom. Prema Smjernicama za dijetalnu prehranu iz 2010. godine iz SAD, preporuka je dnevnog unosa.

U ovom članku biti će govora o sadržaju kalija i natrija u pojedinim namirnicama tako da bi čitatelji mogli odrediti količinu ovih elektrolita koje dnevno unose hranom.
Prema Smjernicama za dijetalnu prehranu iz 2010. godine iz SAD, preporuka je dnevnog unosa natrija ograničena na 2,300 mg ili manje, a adekvatni dnevni unos kalija je 4,700 mg. Smanjenje unosa soli preporučuju i podržavaju brojne strukovne organizacije i društva kao što su Europsko kardiološko društvo (ESC), Hrvatsko kardiološko društvo (HKD), Američko udruženje za srce (AHA), Američko društvo za hipertenziju (ASH), i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Korisnost smanjena unosa soli potvrđena je i dokazana rezultatima brojnih istraživanja koja uključuju epidemiološke studije, studije na životinjama, randomizirane studije i studije koje su istraživale ishod liječenja.
Istraživanje koje je provedeno u SAD pokazuje poražavajuće rezultate o dnevnom unosu soli. Skupina ispitanika kojima je preporuka dnevnog unosa soli do 1,500 mg,  imala je dnevni unos soli od 3,264 mg. Skupina ispitanika koji su imali preporuku za dnevnu unos soli do 2,300 mg, imala je dnevni unos od 3,513 mg. Poteškoće sa smanjenjem dnevnog unosa soli nastaju zbog konzumiranja hrane izvan svojeg doma, u restoranima ili restoranima brze hrane, a poznato je da hrana na tim mjestima sadrži veće količine soli. Oko 49% hrane u SAD konzumira se na taj način. Pretpostavka je da je u Hrvatskoj ipak značajno manji postotak hrane koja se konzumira u restoranima nego u SAD. Pregledao sam deklaracije brojnih namirnica ili gotove hrane radi saznanja o sadržaju natrija i kalija. Sadržaj natrija je naveden na deklaraciji, ali sadržaj kalija u većini slučajeva nije naveden. Zbog toga su podaci o sadržaju kalija u namirnicama ili gotovim proizvodima nađeni u  raspoloživoj literaturi.
Jedna litra mineralne vode sadrži 0,92 grama natrija i 0,031 gram kalija. Salama – narezak u 100 grama sadrži 4,6 grama soli, a kobasica – narezak u 100 grama sadrži 4,5 grama soli. U 100 ml gotove juhe nalazi se  od 5,72 do 8,22 grama natrija, tako da jedan tanjur gotove juhe sadrži od 0,89 do 1,13 grama natrija. U 100 ml trajnog mlijeka nalazi se 0,04 grama natrija, u 100 grama margarina nalazi se 1,0 grama soli. U 30 grama svježeg krem sira nalazi se 0,1 gram natrija. Majoneza light u 100 grama sadrži 0,5 grama natrija. U 100 ml jogurta nalazi se 0,02 grama natrija. U 100 grama čokolade nalazi se 0,007 grama natrija. Jedna šalica tjestenine – špageta sadrži 1,02 mg natrija, a jedna šalica umaka od rajčice sadrži 1,28 mg natrija. U 100 grama salate od krumpira nalazi se 1,32 mg natrija.
U jednom krumpiru srednje veličine nalazi se 1,08 grama kalija, junetina u 85 grama sadrži 0,32 mg kalija, a puretina sadrži 0,41 mg kalija. Šalica špinata sadrži 0,83 mg kalija, a graha 0,71 mg kalija. Jedna banana sadrži 0,42 mg kalija, a jedna rajčica sadrži 0,29 mg kalija. Jedna šalica mlijeka sadrži 0,36 mg kalija. Jedna šalica soka od naranče sadrži 0,49 mg kalija, a jedna šalica soka od grejpa sadrži 0,40 mg kalija, jedna šalica jagoda sadrži 0,25 mg kalija.
U ovom kratkom pregledu naveo sam sadržaj natrija i kalija u važnijim namirnicama ili gotovim prehrambenim proizvodima. Nadam se da će informacije biti od koristi čitateljima koji žele ili trebaju kontrolirati unos natrija i kalija hranom u svrhu očuvanja vlastitog zdravlja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]