Kardiovaskularne bolesti i starija populacija

U Hrvatskoj je u porastu populacija starije dobi. Obiteljska medicina je temelj za pružanje zdravstvene zaštite starijim osobama. Tako su istraživanja provedena unutar ambulanti obiteljske medicine.

U Hrvatskoj je u porastu populacija starije dobi. Obiteljska medicina je temelj za pružanje zdravstvene zaštite starijim osobama. Tako su istraživanja provedena unutar ambulanti obiteljske medicine pokazala da je veći broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti kod starijih osoba iznad 65 godina.

U tu grupu bolesti svrstavamo inzult,nespecificiran kao krvarenje ili infarkt, zatajenje srca, te akutni infarkt srca, naravno i sve bolesti perifernih krvnih žila. Najčešće komplikacije koje nastaju kod gerijatrijskih bolesnika nakon prije navedenih bolesti jesu nepokretnost, nestabilnost, nesamostalnost i nekontrolirano mokrenje.

Uspješno planiranje zdravstvene zaštite starijih osoba zasniva se na zajedničkoj suradnji različitih nositelja zdravstvene i socijalne skrbi. Obiteljski liječnik koji skrbi o zdravlju starijih osoba,treba poznavati brojne specifičnosti organizma starijih osoba,posebnosti bolesnih stanja. Ključna je uloga obiteljskog liječnika u spriječavanju nastanka i napredovanja uzročnika cirkulacijskih bolesti npr.hipertenzije, hiperglikemije, debljine, pušenja, fizičke neaktivnosti i drugih pokazatelja negativnog zdravstvenog ponašanja.

Trend smanjenja hospitalizacija od kardiovaskularnih komplikacija govori u prilog povećanja kvalitete sekundarne prevencije, u čemu udjela imaju i određene skupine kardiovaskularnih lijekova. Značajno je porasla potrošnja ACE inhibitora,zatim blokatora kalcijevih kanala, a posebno hipolipemika i taj trend se nastavlja i dalje.

Često pacijenti posjećuju liječnika zbog socijalnih razloga, pa baš u tom djelu brige i zaštite gerijatrijske populacije trebaju se uključiti možda kao novina « Centri za pomoć i edukaciju starijih osoba «, čiji djelatnici bi bili patronažne sestre, psiholozi, socijalni radnici, koji bi educirali i provodili psihološka, zdravstvena, pravna savjetovanja, organizirali njegu i rehabilitaciju, radnu aktivnost, rekreativne vježbe i slično.

Da zaključim, na razini primarne zdravstvene zaštite treba promicati zdrav stil života,kvalitetnu prehranu, povećanje tjelesne aktivnosti te adekvatnom zdravstvenom i socijalnom politikom stvoriti uvjete da se oni realiziraju. Potrebno je rano otkrivanje bolesti da bi se smanjio broj komplikacija ateroskleroze i hipertenzije koje svojom težinom umanjuju kvalitetu života, povećavaju smrtnost, a zdravstveni sustav višestruko dodatno opterećuju.

Suradnja primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite u velikom postotku bi smanjila morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]