Kardiovaskularne bolesti i starija populacija

U Hrvatskoj je u porastu populacija starije dobi. Obiteljska medicina je temelj za pružanje zdravstvene zaštite starijim osobama. Tako su istraživanja provedena unutar ambulanti obiteljske medicine.

U Hrvatskoj je u porastu populacija starije dobi. Obiteljska medicina je temelj za pružanje zdravstvene zaštite starijim osobama. Tako su istraživanja provedena unutar ambulanti obiteljske medicine pokazala da je veći broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti kod starijih osoba iznad 65 godina.

U tu grupu bolesti svrstavamo inzult,nespecificiran kao krvarenje ili infarkt, zatajenje srca, te akutni infarkt srca, naravno i sve bolesti perifernih krvnih žila. Najčešće komplikacije koje nastaju kod gerijatrijskih bolesnika nakon prije navedenih bolesti jesu nepokretnost, nestabilnost, nesamostalnost i nekontrolirano mokrenje.

Uspješno planiranje zdravstvene zaštite starijih osoba zasniva se na zajedničkoj suradnji različitih nositelja zdravstvene i socijalne skrbi. Obiteljski liječnik koji skrbi o zdravlju starijih osoba,treba poznavati brojne specifičnosti organizma starijih osoba,posebnosti bolesnih stanja. Ključna je uloga obiteljskog liječnika u spriječavanju nastanka i napredovanja uzročnika cirkulacijskih bolesti npr.hipertenzije, hiperglikemije, debljine, pušenja, fizičke neaktivnosti i drugih pokazatelja negativnog zdravstvenog ponašanja.

Trend smanjenja hospitalizacija od kardiovaskularnih komplikacija govori u prilog povećanja kvalitete sekundarne prevencije, u čemu udjela imaju i određene skupine kardiovaskularnih lijekova. Značajno je porasla potrošnja ACE inhibitora,zatim blokatora kalcijevih kanala, a posebno hipolipemika i taj trend se nastavlja i dalje.

Često pacijenti posjećuju liječnika zbog socijalnih razloga, pa baš u tom djelu brige i zaštite gerijatrijske populacije trebaju se uključiti možda kao novina « Centri za pomoć i edukaciju starijih osoba «, čiji djelatnici bi bili patronažne sestre, psiholozi, socijalni radnici, koji bi educirali i provodili psihološka, zdravstvena, pravna savjetovanja, organizirali njegu i rehabilitaciju, radnu aktivnost, rekreativne vježbe i slično.

Da zaključim, na razini primarne zdravstvene zaštite treba promicati zdrav stil života,kvalitetnu prehranu, povećanje tjelesne aktivnosti te adekvatnom zdravstvenom i socijalnom politikom stvoriti uvjete da se oni realiziraju. Potrebno je rano otkrivanje bolesti da bi se smanjio broj komplikacija ateroskleroze i hipertenzije koje svojom težinom umanjuju kvalitetu života, povećavaju smrtnost, a zdravstveni sustav višestruko dodatno opterećuju.

Suradnja primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite u velikom postotku bi smanjila morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]