Kardiovaskularne bolesti (KVB), u koje ubrajamo koronarnu bolest srca (KBS), cerebrovaskularnu bolest(CVB) i perifernu vaskularnu bolest vodeći su uzrok smrtnosti u osoba sa šećernom bolesti 1. Važnost povezanosti dijabetesa i koronarne bolesti  nalazi se i u rezultatima studije.

Principi liječenja koronarne bolesti kod bolesnika sa dijabetesom

Kardiovaskularne bolesti (KVB), u koje ubrajamo koronarnu bolest srca (KBS), cerebrovaskularnu bolest(CVB) i perifernu vaskularnu bolest vodeći su uzrok smrtnosti u osoba sa šećernom bolesti ¹.
Važnost povezanosti dijabetesa i koronarne bolesti  nalazi se i u rezultatima studije Framingham Heart Study and the Multiple Risk Factor Intervention Trial (MRFIT). ^2,3
U studiji Framingham Heart , muškarci sa dijabetesom imali su dvostruko veći rizik za koronarnu bolest dok su  žene imale čak trostruko veći rizik. Dijabetes je nezavisan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti  i nakon prilagodbe za dob, arterijsku hipertenziju, pušenje, hiperkolesterolemiju i hipertrofiju lijeve klijetke.
Slični su rezultati primijećeni i u studiji MFRIT. Među 5163 muškaraca koji su uzimali lijekove za dijabetes( tip2),  njih 9.7 % umrlo je od posljedica kardiovaskularnih  bolesti tijekom 12 godina. Za usporedbu, od ukupno 342 815 muškaraca koji nisu bili dijabetičari, njih 2.6% je umrlo od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Ta je razlika bila neovisna o dobi, etničkoj skupini, razini kolesterola, vrijednosti sistoličkog arterijskog tlaka ili pušenja.
Bolesnici sa dijabetesom čine otprilike 25 do 30% bolesnika koji su podvrgnuti  koronarnoj revaskularizaciji.  Principi liječenja koronarne bolesti ne razlikuju se kod bolesnika sa dijabetesom i kod bolesnika koji nemaju dijabetes. No, ishodi perkutane koronarne intervencije ili aortokoronarnog premoštenja često su lošiji kod bolesnika sa dijabetesom.
Uzrok tomu leži u promjenama vezanim uz dijabetes kao što je disfunkcija endotela i povećan rizik od trombotskih incidenata. ^4,5,6

Usporedba medikamentne terapije i revaskularizacije
Indikacije za revaskularizaciju kod bolesnika sa dijabetesom i stabilnom anginom ili akutnim  koronarnim sindromom ne razlikuju se kod bolesnika sa dijabetesom i bolesnika bez dijabetesa.
U studiji BARI 2D predstavljeni su najbolji dokazi o strategiji liječenja koronarne bolesti kod bolesnika sa dijabetesom.  Uključeno je  2368 bolesnika sa dijabetesom melitusom tip 2 i stabilnom koronarnom bolesti ⁷ . Podvrgnuti su ili revaskularizaciji (CABG ili PCI ovisno o procjeni nadležnog kardiologa) ili optimalnoj medikamentnoj terapiji.  Nakon pet godina praćenja , stopa nepovoljnih kardiovaskularnih događaja (MACE- smrt, infarkt miokarda ili cerebrovaskularni inzult) nije se signifikantno razlikovala između skupine podvrgnute revaskularizaciji i  skupine sa optimalnim medikamentnim liječenjem. (88.3 vs 87.8 %  i 77.2 vs 77.7 %).
Međutim, u analizi podskupine koja je podvrgnuta CABG i optimalnom medikamentnom liječenju, stopa nepovoljnih događaja bila je znatno niža (22.4 vs 30.5%) pretežno zbog redukcije stope ponovnog infarkta miokarda.
Petogodišnji mortalitet nijese signifikantno razlikovao među skupinama . U skupini podvrgnutoj revaksularizaciji (PCI ili CABG) petogodišnji mortalitet iznosio je 5.9% u usporedbi sa 5.7% koliko je iznosio u skupini s optimalnom medikamentnom terapijom.

Literatura

• American Diabetes Association: National Heart, Lung and Blood Institute; National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Disease; American Heart Association.Diabetes mellitus: a major risk factor for cardiovascular disease. Circulation 1999; 100: 1132 -4.
• Kannel W, McGee D. Diabeters and cardiovascular risk factors: The Framingham Study. Circulation 1979; 59: 8-13.
• Stamler J, Vaccaro  O, Neaton  JD, Wentworth D. Diabetes, other risk factors, and 12-yr cardiovascular mortality for men screened in the Multiple Risk Intervention Trial. Diabetes Care 1993; 16: 434-44.
• Davi G, Catalano I, Averna M, et al. Thromboxane biosynthesis and platelet function in type II diabetes mellitus. N Engl J Med 1990;322:1769-1774
• Sobel BE, Woodcock-Mitchell J, Schneider DJ, et al. Increased plasminogen activator inhibitor type 1 in coronary artery atherectomy specimens from type 2 diabetic compared with nondiabetic patients: A potential factor predisposing to thrombosis and its persistence. Circulation 1998;97:2213-2221
• Sobel BE. Acceleration of restenosis by diabetes: Pathogenic implications. Circulation 2001;103:1185-1187.
• BARI 2D Study Group, Frye, RL, August, P, et al. A randomized trial of therapies for type 2 diabetes and coronary artery disease. N Engl J Med 2009; 360:2503.