Koronarne bolesti i dijabetes – 1. dio

Kardiovaskularne bolesti (KVB), u koje ubrajamo koronarnu bolest srca (KBS), cerebrovaskularnu bolest(CVB) i perifernu vaskularnu bolest vodeći su uzrok smrtnosti u osoba sa šećernom bolesti 1. Važnost povezanosti dijabetesa i koronarne bolesti  nalazi se i u rezultatima studije.

Principi liječenja koronarne bolesti kod bolesnika sa dijabetesom

Kardiovaskularne bolesti (KVB), u koje ubrajamo koronarnu bolest srca (KBS), cerebrovaskularnu bolest(CVB) i perifernu vaskularnu bolest vodeći su uzrok smrtnosti u osoba sa šećernom bolesti 1.
Važnost povezanosti dijabetesa i koronarne bolesti  nalazi se i u rezultatima studije Framingham Heart Study and the Multiple Risk Factor Intervention Trial (MRFIT). 2,3
U studiji Framingham Heart , muškarci sa dijabetesom imali su dvostruko veći rizik za koronarnu bolest dok su  žene imale čak trostruko veći rizik. Dijabetes je nezavisan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti  i nakon prilagodbe za dob, arterijsku hipertenziju, pušenje, hiperkolesterolemiju i hipertrofiju lijeve klijetke.
Slični su rezultati primijećeni i u studiji MFRIT. Među 5163 muškaraca koji su uzimali lijekove za dijabetes( tip2),  njih 9.7 % umrlo je od posljedica kardiovaskularnih  bolesti tijekom 12 godina. Za usporedbu, od ukupno 342 815 muškaraca koji nisu bili dijabetičari, njih 2.6% je umrlo od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Ta je razlika bila neovisna o dobi, etničkoj skupini, razini kolesterola, vrijednosti sistoličkog arterijskog tlaka ili pušenja.
Bolesnici sa dijabetesom čine otprilike 25 do 30% bolesnika koji su podvrgnuti  koronarnoj revaskularizaciji.  Principi liječenja koronarne bolesti ne razlikuju se kod bolesnika sa dijabetesom i kod bolesnika koji nemaju dijabetes. No, ishodi perkutane koronarne intervencije ili aortokoronarnog premoštenja često su lošiji kod bolesnika sa dijabetesom.
Uzrok tomu leži u promjenama vezanim uz dijabetes kao što je disfunkcija endotela i povećan rizik od trombotskih incidenata. 4,5,6

Usporedba medikamentne terapije i revaskularizacije
Indikacije za revaskularizaciju kod bolesnika sa dijabetesom i stabilnom anginom ili akutnim  koronarnim sindromom ne razlikuju se kod bolesnika sa dijabetesom i bolesnika bez dijabetesa.
U studiji BARI 2D predstavljeni su najbolji dokazi o strategiji liječenja koronarne bolesti kod bolesnika sa dijabetesom.  Uključeno je  2368 bolesnika sa dijabetesom melitusom tip 2 i stabilnom koronarnom bolesti 7 . Podvrgnuti su ili revaskularizaciji (CABG ili PCI ovisno o procjeni nadležnog kardiologa) ili optimalnoj medikamentnoj terapiji.  Nakon pet godina praćenja , stopa nepovoljnih kardiovaskularnih događaja (MACE- smrt, infarkt miokarda ili cerebrovaskularni inzult) nije se signifikantno razlikovala između skupine podvrgnute revaskularizaciji i  skupine sa optimalnim medikamentnim liječenjem. (88.3 vs 87.8 %  i 77.2 vs 77.7 %).
Međutim, u analizi podskupine koja je podvrgnuta CABG i optimalnom medikamentnom liječenju, stopa nepovoljnih događaja bila je znatno niža (22.4 vs 30.5%) pretežno zbog redukcije stope ponovnog infarkta miokarda.
Petogodišnji mortalitet nijese signifikantno razlikovao među skupinama . U skupini podvrgnutoj revaksularizaciji (PCI ili CABG) petogodišnji mortalitet iznosio je 5.9% u usporedbi sa 5.7% koliko je iznosio u skupini s optimalnom medikamentnom terapijom.

Literatura

  • American Diabetes Association: National Heart, Lung and Blood Institute; National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Disease; American Heart Association.Diabetes mellitus: a major risk factor for cardiovascular disease. Circulation 1999; 100: 1132 -4.
  • Kannel W, McGee D. Diabeters and cardiovascular risk factors: The Framingham Study. Circulation 1979; 59: 8-13.
  • Stamler J, Vaccaro  O, Neaton  JD, Wentworth D. Diabetes, other risk factors, and 12-yr cardiovascular mortality for men screened in the Multiple Risk Intervention Trial. Diabetes Care 1993; 16: 434-44.
  • Davi G, Catalano I, Averna M, et al. Thromboxane biosynthesis and platelet function in type II diabetes mellitus. N Engl J Med 1990;322:1769-1774
  • Sobel BE, Woodcock-Mitchell J, Schneider DJ, et al. Increased plasminogen activator inhibitor type 1 in coronary artery atherectomy specimens from type 2 diabetic compared with nondiabetic patients: A potential factor predisposing to thrombosis and its persistence. Circulation 1998;97:2213-2221
  • Sobel BE. Acceleration of restenosis by diabetes: Pathogenic implications. Circulation 2001;103:1185-1187.
  • BARI 2D Study Group, Frye, RL, August, P, et al. A randomized trial of therapies for type 2 diabetes and coronary artery disease. N Engl J Med 2009; 360:2503.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]